Novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je formalno stupio na snagu 1. srpnja, trebao bi donijeti opipljive i konkretne koristi velikom broju umirovljenika počevši od 1. siječnja. Prema riječima predsjednika HSU-a, Veselka Gabričevića, ovo označava najznačajniji napredak za umirovljenike viđen u posljednjih nekoliko godina, s nizom mjera koje izravno utječu na njihov standard.
Ključne promjene: Invalidske mirovine i ukidanje penalizacije
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na invalidske mirovine, kategoriju koja je često bila zanemarena. Od 1. siječnja, sve invalidske mirovine povećat će se za 10 posto. Ova mjera utjecat će na više od 200.000 korisnika, pružajući trenutno financijsko olakšanje skupini koja se već dugo suočava s primanjima ispod prosjeka.
Istovremeno, dolazi do značajne promjene za starije umirovljenike. Ukidaju se penalizacije za prijevremeno umirovljenje za sve umirovljenike starije od 70 godina. U ovu kategoriju ulazi oko 137.000 umirovljenika. Očekuje se da će se njihove mirovine povećati u prosjeku za približno 55 eura mjesečno nakon što se kazneni bodovi uklone.
Uvođenje godišnjeg dodatka na mirovine
Još jedna velika novost je uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, koji će se isplaćivati na kraju svake kalendarske godine. Gabričević objašnjava da su pregovori oko iznosa bili opsežni i dugotrajni. Političke rasprave su bile intenzivne:
- Dijelovi oporbe tvrdili su da je financijski izvedivo maksimalno četiri eura po godini staža.
- Sindikati su tražili znatno viši iznos od deset eura.
- Konačni dogovor postavljen je na iznos od šest eura po godini staža.
Ovaj godišnji dodatak predstavlja ukupan trošak od oko 210 milijuna eura za državni proračun i odnosi se na približno 1,23 milijuna umirovljenika. Sredstva za iduću godinu već su osigurana, a Gabričević napominje da su dana jamstva kako se dodatak neće smanjivati u budućnosti. Štoviše, postoji optimizam da bi se iznos s vremenom mogao i povećati.
Porezna reforma i statistika siromaštva
Gledajući u budućnost, najavljena je velika porezna reforma planirana za 2026. godinu, koja će ukinuti porez na dohodak na sve mirovine. Iako je ovaj potez izazvao rasprave, odluka je usuglašena s vladom i nadležnim ministarstvima. Lokalna samouprava izgubit će dio poreznih prihoda zbog toga, pa se priprema prijelazno razdoblje. Na primjer:
- Grad Zagreb trenutno prikupi oko 20 milijuna eura godišnje od oporezivanja mirovina.
- Neke općine se oslanjaju na ovaj porez za do deset posto svojih proračuna.
Unatoč nedavnim poboljšanjima, mnogi umirovljenici i dalje se bore s osnovnim životnim troškovima. Više od 270.000 umirovljenika trenutno prima mirovine niže od 450 eura. Prosječna mirovina iznosi oko 691 euro, što je otprilike 47 posto prosječne plaće. Uključujući godišnji dodatak od šest eura po godini staža, očekuje se da će prosječna mirovina premašiti 700 eura.
Rast životnih troškova i potrošačka košarica
Gabričević vjeruje da bi tijekom mandata trenutne vlade prosječna mirovina mogla doseći 800 eura ili nešto više. Međutim, naglašava da bi čak i ta razina bila nedovoljna za mnoge starije građane, s obzirom na rastuće troškove života.
Posebno je istaknuo potrošačku košaricu osnovnih dobara. Ona je prošle godine iznosila oko 100 eura, a sada je porasla na približno 110 eura, unatoč kontroliranim povećanjima cijena. Bez vladinih ograničenja cijena, tvrdi Gabričević, taj bi trošak bio bliži 140 eura.
Zaključno, bez vladinih mjera—kao što su kontrola cijena i promjene u indeksaciji mirovina—položaj umirovljenika bio bi znatno gori. Bez ovih intervencija, veliki broj umirovljenika vjerojatno bi pao ispod granice siromaštva, što naglašava važnost ovih novih zakonskih odredbi koje stupaju na snagu.
