Arheolozi u Francuskoj došli su do izvanrednog otkrića, iskopavši tri drevna vrča za pohranu koja su bila ispunjena desecima tisuća rimskih kovanica. Ove posude, zakopane u jame prije 1700 godina u podu kuće jednog drevnog naselja, vjerojatno su služile kao svojevrsni sef ili “kasica prasica” za svoje vlasnike. O ovom fascinantnom nalazu izvještava Live Science.
Zanimljivo je da su ova tri vrča, poznata kao amfore, otkrivena tijekom iskopavanja koja provodi Nacionalni institut za preventivna arheološka istraživanja (INRAP) u selu Senon na sjeveroistoku Francuske. Procjenjuje se da se u njima ukupno može nalaziti više od 40.000 rimskih kovanica.
Detaljna analiza sadržaja amfora
Stručnjaci su proveli detaljnu analizu težine i sadržaja pronađenih posuda, a rezultati su impresivni. Vincent Geneviève, numizmatičar INRAP-a zadužen za analizu blaga, iznio je precizne podatke o svakom od tri vrča:
- Prvi vrč: Sadržavao je oko 38 kilograma kovanica, što odgovara količini od približno 23.000 do 24.000 novčića.
- Drugi vrč: Ova posuda i kovanice u njoj težili su oko 50 kilograma. Sudeći po 400 kovanica izvađenih iz grla posude, koje je bilo slomljeno prilikom otkrića, ovaj vrč je mogao sadržavati između 18.000 i 19.000 novčića.
- Treći vrč: Ova posuda je nažalost ispražnjena još u davna vremena. U jami gdje je nekada stajala posuda, ostala su samo tri novčića, što sugerira da je netko uspio doći do sadržaja prije nego što je naselje napušteno.
Značaj konteksta iskopavanja
U ovom području već je poznato oko 30 nalazišta s kovanicama, stoga prava vrijednost ovog otkrića ne leži samo u impresivnoj količini novca, već u detaljnim informacijama o mjestu njihovog pronalaska. Kako se navodi u službenoj izjavi INRAP-a:
“Unatoč onome što se može činiti na prvi pogled, ne postoji sigurnost da su ovo ‘skrivena blaga’ zakopana u razdoblju nestabilnosti ili opasnosti.”
Analizirajući datume otisnute na kovanicama, stručnjaci su zaključili da su amfore bile zakopane između 280. i 310. godine naše ere. U zbirci se nalaze kovanice s bistama careva Viktorina, Tetrika I. i njegovog sina Tetrika II.
Ovi vladari pripadaju takozvanom Galskom Carstvu, koje je vladalo Galijom i okolnim provincijama neovisno o ostatku Rimskog Carstva od 260. do 274. godine, sve dok ga car Aurelijan nije ponovno ujedinio s Rimom 274. godine.
Drevne “kasice prasice” u dnevnom boravku
Posebno je zanimljiv način na koji su amfore bile pohranjene. Napunjene kovanicama, bile su pažljivo zakopane u temeljito pripremljene jame unutar dnevnog boravka kuće. Grla vrčeva bila su postavljena točno na razini zemljenog poda, što znači da su bila lako dostupna stanarima. Zbog toga se pretpostavlja da su služile kao svojevrsna kućna banka ili kasica.
U izjavi arheologa stoji: “U dva slučaja prisutnost nekoliko kovanica pronađenih na rubu vrča jasno ukazuje na to da su bile položene nakon zakopavanja vaze, u trenutku kada jama još nije bila zatrpana talogom.”
Ovaj jednostavan pristup vrčevima omogućuje pretpostavku da su ih vlasnici koristili kao dugoročno skladište ušteđevine, a ne kao blago skriveno u žurbi zbog neposredne opasnosti. Ovo stambeno područje bilo je bogato; nalazile su se tu kamene građevine s podnim grijanjem, podrumima i radionicama s pećima. U blizini se također nalazila rimska utvrda.
Nažalost, početkom 4. stoljeća jaka vatra uništila je naselje. Iako je naselje bilo obnovljeno prije nego što je drugi požar doveo do njegovog konačnog propadanja, ove zalihe novca bile su izgubljene i zaboravljene gotovo dva tisućljeća, sve do današnjeg dana kada ponovno izlaze na svjetlo dana.
