Udio ljudi u Europskoj uniji koji si ne mogu priuštiti pravilno grijanje svojih domova povećao se uslijed energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu. Stanovanje se smatra temeljnim socijalnim pravom, no deseci milijuna Europljana prisiljeni su živjeti u hladnim stanovima i kućama.
Prema najnovijim podacima Eurostata, više od 41 milijun ljudi u EU ne može si priuštiti adekvatno grijanje — što predstavlja 9,2% ukupnog stanovništva. Oko dvije trećine onih koji su pogođeni tzv. energetskim (ili gorivnim) siromaštvom živi u samo četiri od najvećih gospodarstava EU-a, naglašavajući razmjere i neravnomjernu raspodjelu problema, izvještava Euronews.
Hladni domovi i ozbiljni zdravstveni rizici
Život u neadekvatno zagrijanom domu nije samo emocionalno stresan — on može predstavljati i ozbiljne rizike za fizičko zdravlje. Istraživanja pokazuju da hladni unutarnji prostori povećavaju vjerojatnost moždanih udara, respiratornih infekcija i nesreća uzrokovanih smanjenom pokretljivošću i koordinacijom.
Energetsko siromaštvo uvelike varira diljem Europe
Iako postoci na prvi pogled možda ne djeluju alarmantno, njihovo prevođenje u apsolutne brojke otkriva pravu veličinu problema. Koristeći podatke o stanovništvu od 1. siječnja 2024., Euronews je izračunao koliko je ljudi pogođeno energetskim siromaštvom diljem Europe.
Unutar EU-a, udio stanovnika koji ne mogu adekvatno zagrijati svoje domove kreće se od 2,7% u Finskoj do čak 19% u Bugarskoj i Grčkoj. Kada se uključe zemlje kandidatkinje za EU i članice EFTA-e, raspon postaje još širi — od samo 0,7% u Švicarskoj do 33,8% u Albaniji. Sjeverna Makedonija također se ističe, s 30,7% pogođenog stanovništva.
Stopa energetskog siromaštva prelazi 10% u nekoliko zemalja, uključujući:
- Litvu,
- Španjolsku,
- Portugal,
- Tursku,
- Cipar,
- Crnu Goru,
- Francusku,
- Rumunjsku.
Nasuprot tome, Italija i Njemačka izvještavaju o razinama ispod prosjeka EU-a. Ujedinjeno Kraljevstvo nije u potpunosti usporedivo jer najnoviji podaci datiraju iz 2018. godine, kada je stopa iznosila 5%.
Turska, Španjolska i Francuska prednjače u apsolutnim brojkama
Među 36 analiziranih zemalja, Turska bilježi najveći broj ljudi koji žive u energetskom siromaštvu. Unatoč određenim poboljšanjima posljednjih godina, 12,9 milijuna ljudi u Turskoj nije moglo adekvatno zagrijati svoje domove u 2024. godini. Prema Eurostatu, Turska je imala druge najniže cijene prirodnog plina u prvoj polovici 2025., kako u eurima, tako i u standardima kupovne moći (PPS). Cijene električne energije bile su najniže u eurima i treće najniže prema PPS-u. Unatoč tim relativno niskim troškovima energije, velik dio turskog stanovništva i dalje se bori s energetskim siromaštvom.
U Španjolskoj je pogođeno oko 8,5 milijuna ljudi, dok je Francuska zabilježila 8,1 milijun. U Njemačkoj je ta brojka iznosila 5,3 milijuna, a u Italiji 5,1 milijun.
Što potiče energetsko siromaštvo?
Prema Europskoj komisiji, energetsko siromaštvo nastaje kada je kućanstvo prisiljeno smanjiti svoju potrošnju energije na razinu koja negativno utječe na zdravlje i dobrobit njegovih članova. Tri međusobno povezana čimbenika leže u srži problema:
- visok udio prihoda kućanstva koji se troši na energiju,
- niske razine ukupnih prihoda,
- loša energetska učinkovitost zgrada i kućanskih aparata.
„Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19, praćena naglim porastom cijena energije i ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022., dodatno je pogoršala već tešku situaciju za mnoge građane EU-a,” navela je Europska komisija.
Znakovi poboljšanja — uz oprez
Udio ljudi koji ne mogu zagrijati svoje domove postupno se smanjivao od 2011. godine, dosegnuvši najniže razine 2019. i 2021., prije nego što je ponovno porastao tijekom energetske krize. Prošle godine, međutim, trend se ponovno preokrenuo, uz zabilježen blagi pad.
Prema Komisiji, ovo poboljšanje odražava kombinaciju čimbenika: niže maloprodajne cijene plina i električne energije, provedbu mjera energetske učinkovitosti u državama članicama EU-a te bolje razumijevanje energetskog siromaštva i populacija koje su njime najviše pogođene. Ipak, s milijunima diljem Europe koji i dalje žive u hladnim domovima, energetsko siromaštvo ostaje jedan od najhitnijih — i najneravnomjernije raspoređenih — socijalnih izazova s kojima se kontinent suočava.
