U Rumunjskoj je dijagnosticirana guba, ili lepra, kod dviju maserki iz grada Cluja. Ovo je prvi potvrđeni slučaj ove bolesti u zemlji Europske unije nakon više od 40 godina. O otkrivanju bolesti izvijestilo je Ministarstvo zdravstva Rumunjske, prenosi Reuters.
Obje pacijentice su državljanke Indonezije, u dobi od 12 i 25 godina. Još dvije osobe trenutno prolaze liječničke preglede kako bi se utvrdilo jesu li zaražene. Jedna od oboljelih od gube nedavno se vratila iz Azije, gdje je provela mjesec dana sa svojom majkom, koja se zbog lepre sada također nalazi u bolnici.
Reakcija vlasti i zatvaranje spa centra
Spa centar u kojem su žene radile zatvoren je do završetka istrage. Ministar zdravstva Rumunjske, Alexandru Rogobete, izjavio je da se klijenti ustanove ne bi trebali brinuti zbog rizika od zaraze, budući da je za prijenos bolesti potreban dugotrajan i blizak kontakt s inficiranom osobom. Posljednji potvrđeni slučaj gube, poznate i kao Hansenova bolest, u Rumunjskoj je zabilježen prije 44 godine.
Što je poznato o gubi?
Mnogi ljudi smatraju gubu drevnom i zaboravljenom bolešću, no ta je informacija samo djelomično točna. Najstariji dokazi o bolesti otkriveni su na kosturu iz Indije starom 4000 godina. Spominjanja ove bolesti nalaze se u Bibliji i drugim religijskim tekstovima. Međutim, lepra se i danas javlja kod suvremenih ljudi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake se godine dijagnosticira kod 200 tisuća ljudi diljem planeta.
Mnoge predodžbe o gubi u masovnoj kulturi potječu iz razumijevanja bolesti u srednjovjekovnoj Europi. Smatra se da je Hansenova bolest prvi put nastala na Indijskom potkontinentu, a do 1200. godine naše ere u Europi je postojalo približno 19 tisuća ustanova gdje se pružala pomoć pacijentima s gubom. Vjerojatno je bolest u Europu stigla putem trgovačkih puteva i vojnih pohoda. Jedna od najpoznatijih osoba s ovom bolešću bio je Baldwin IV., kralj Jeruzalema, koji je vladao u 12. stoljeću. Bio je poznat kao „Gubavac kralj”.
Povijesni pad i teorije nestanka
Obolijevanje od gube počelo se prilično naglo smanjivati oko 1400-ih godina i gotovo je nestalo u većini europskih zemalja do 1600-ih godina. Uzrok ovog pada nije do kraja razjašnjen. Neki smatraju da je to povezano s poboljšanjem kvalitete životnih uvjeta, posebice prehrane, pristupa čistoj vodi i sanitarnih uvjeta.
Druga teorija povezana je sa širenjem tuberkuloze. Mikrobi tuberkuloze i gube vrlo su slični, te se u Europi imunitet na gubu mogao razviti kroz širenje prve bolesti. Mnogi strahovi oko bolesti potječu iz vremena kada se ona nije liječila, a putevi prijenosa infekcije među ljudima bili su slabo istraženi. Tada su se pacijenti izolirali u posebne ustanove. Ipak, u posljednjih 150 godina razumijevanje gube znatno se poboljšalo.
Koji su simptomi gube i kako se liječi?
Guba je kronična zarazna bolest, uglavnom uzrokovana bakterijom Mycobacterium leprae. Bolest pogađa kožu, periferne živce, sluznicu gornjih dišnih puteva i očiju. Osim fizičke deformacije, oboljeli se također suočavaju sa stigmatizacijom i diskriminacijom. Međutim, danas je guba izlječiva, a pravilna pomoć u ranim fazama može spriječiti invaliditet, kažu u WHO-u.
Simptomima lepre smatraju se:
- Promjene vanjskog izgleda na nekim dijelovima kože, koje se ističu podignutim rubovima, promjenom boje ili bljedilom, zadebljanjem, krutošću, natečenošću ili utrnulošću;
- Pojava bezbolnih čireva ili rana na stopalima;
- Pojava crvenih ili ljubičastih čvorića ili kvržica na koži;
- Hipertrofija živaca;
- Slabost ili paraliza;
- Gubitak dlaka na obrvama ili trepavicama;
- Gubitak vida ili drugi problemi s očima.
Stručnjaci ne razumiju u potpunosti kako se bolest širi, ali smatra se da se među ljudima prenosi zračno-kapljičnim putem kroz kašalj ili kihanje. Za zarazu gubom potrebno je provesti dugo vremena u tijesnom kontaktu s oboljelim.
Tipovi bolesti i moguće komplikacije
Izdvaja se nekoliko tipova bolesti:
- Tuberkuloidna guba – u slučaju lakših simptoma;
- Lepromatozna guba – uz prisutnost mnogih čireva i oštećenja živaca, kože i organa;
- Dimorfna ili granična guba – kod koje pacijenti imaju simptome između prva dva tipa.
Lepra može imati komplikacije, uključujući trajni paralizu, promjenu vanjskog izgleda, skraćivanje prstiju na rukama i nogama, čireve koji ne zacjeljuju, sljepoću i kroničnu bol. Guba se liječi kombinacijom nekoliko antibiotika koji uništavaju uzrok bolesti – bakterije. Za uklanjanje čvorova i kod oštećenja živaca liječnici mogu preporučiti operaciju.
Kada se obratiti liječniku?
U medicinsku ustanovu potrebno je javiti se odmah nakon pojave čireva na koži, utrnulosti ili mišićne slabosti. Prema simptomima stručnjaci će moći dijagnosticirati gubu ili drugu bolest. Što se liječenje brže započne, manja je vjerojatnost razvoja ozbiljnih ili dugotrajnih simptoma.
Antibiotici mogu izliječiti infekciju, ali oštećenja živaca i invaliditet uzrokovani gubom mogu biti trajni. Posljedice bolesti mogu se pogoršavati čak i godinama nakon liječenja. Uz pravovremenu pomoć, osoba s lakšim oblikom lepre može živjeti jednako dugo kao i zdrava osoba. Međutim, u nedostatku liječenja ili njegovom odgađanju, bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija i smrti.
Trenutno se većina slučajeva lepre događa u Aziji, Africi i Južnoj Americi. Dvije trećine slučajeva dijagnosticiraju se u Indiji. Što se tiče situacije u susjedstvu, u Ukrajini su slučajevi gube pojedinačni. Zaraženi se liječe u specijaliziranoj medicinskoj ustanovi – leprozoriju u Odeskoj oblasti. Prema podacima s kraja 2024. godine, stručnjaci su pružali pomoć trima pacijentima kod kojih je dijagnosticirana Hansenova bolest.
