Svinjetina ima najkraći rok trajanja u usporedbi s govedinom i janjetinom, pokazuju najnoviji podaci o sigurnosti hrane. Kada je riječ o dugoročnom skladištenju namirnica, mnogi od nas oslanjaju se na zamrzivač kao na sigurno utočište za očuvanje svježine. Međutim, nije svako meso stvoreno jednako kada je u pitanju smrzavanje.
Stručnjaci iz Španjolske agencije za sigurnost hrane i prehranu (AESAN) objavili su jasne i detaljne preporuke o maksimalnim rokovima skladištenja smrznutog mesa. Njihovo izvješće naglašava ključnu činjenicu: trajanje sigurnog skladištenja izravno ovisi o vrsti mesa koju čuvate.
Pravila zamrzavanja za maksimalnu kvalitetu
Stručnjaci ističu da je za osiguranje maksimalne kvalitete i sigurnosti bilo koje meso potrebno zamrznuti odmah nakon kupnje. Ključno je održavati temperaturu od minus 18 stupnjeva Celzija ili nižu. Ako meso stoji u hladnjaku nekoliko dana prije zamrzavanja, njegova kvaliteta nakon odmrzavanja može biti znatno niža.
Pod uvjetom da se poštuje preporučeni temperaturni režim, AESAN je utvrdio specifične maksimalne rokove za različite kategorije mesa. Ovi podaci su izuzetno važni za planiranje kućnih zaliha i sprječavanje bacanja hrane.
Maksimalni rokovi čuvanja prema vrstama mesa
Različite vrste mesa imaju različitu kemijsku strukturu, posebno u udjelu masti, što utječe na njihovu trajnost čak i u dubokom smrzavanju. Evo što kažu smjernice:
- Crveno meso: Govedina, janjetina i kozletina imaju najduži rok trajanja. Ove vrste mesa mogu se čuvati bez kvarenja i gubitka kvalitete čak do jedne godine (12 mjeseci).
- Svinjetina: Zbog većeg udjela masti, koja ubrzava proces oksidacije i gubitka kvalitete čak i u smrznutom obliku, maksimalni rok čuvanja svinjetine znatno je kraći – preporučuje se čuvanje samo do šest mjeseci.
- Perad: Trajanje čuvanja mesa peradi ovisi o načinu obrade. Cijela tuška peradi može se čuvati do jedne godine (12 mjeseci). Međutim, ako je tuška razrezana ili čuvate pojedinačne dijelove (poput prsa ili bataka), oni imaju kraći rok trajanja – do devet mjeseci.
Važnost pravilnog označavanja i temperature hladnjaka
S obzirom na ove razlike, za potrošače je kritično važno označavati pakete s mesom datumom zamrzavanja. Također, potrebno je orijentirati se na tip proizvoda kako bi se izbjegao rizik konzumacije mesa koje je izgubilo svoja prehrambena svojstva ili, što je još važnije, sigurnost.
Osim zamrzivača, važno je paziti i na temperaturu u običnom hladnjaku. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede SAD-a, temperatura radnog hladnjaka ne bi smjela prelaziti četiri stupnja Celzija. U suprotnom, drastično raste rizik od razmnožavanja bakterija i, posljedično, kvarenja proizvoda prije nego što ih uopće stignete pripremiti ili zamrznuti.
Što učiniti u slučaju nestanka električne energije?
Nestanci struje mogu biti stresni za svako kućanstvo, posebno zbog straha od kvarenja hrane. Tijekom odsutnosti električne energije, vaš će hladnjak čuvati hranu sigurnom do četiri sata, pod uvjetom da ne otvarate vrata nepotrebno. Nakon toga, temperatura počinje rasti iznad sigurnog režima.
Eksperti savjetuju da ne konzumirate lako pokvarljive proizvode poput mesa, ribe i mlijeka ako su bili pohranjeni u hladnjaku koji nije radio duže od navedena četiri sata.
Sigurnost zamrzivača bez struje
Situacija sa zamrzivačem je nešto povoljnija:
- Gusto napunjena komora za zamrzavanje ostaje u zoni sigurne temperature približno 48 sati.
- Napola napunjena komora zagrijava se brže, stoga ima smisla premjestiti dio proizvoda iz hladnjaka u zamrzivač (meso, riba, bobice) kako bi se popunio prostor i duže zadržala hladnoća.
Nakon 48 sati, provjerite hranu. Ako je hrana i dalje hladna na dodir, može se ponovno zamrznuti. Međutim, ako su se proizvodi potpuno odmrznuli i otopili, radi sigurnosti ih je bolje baciti nego riskirati trovanje hranom.
