Kruh se često nalazi na meti dijetalnih mitova i raznih predrasuda, iako zapravo ovaj proizvod može biti ne samo ukusan, već i izuzetno koristan — naravno, uz uvjet pravilnog odabira. Kvalitetan kruh opskrbljuje organizam potrebnom energijom, sadrži važne vitamine i mikroelemente, a također aktivno podržava normalan rad probavnog sustava.
O tome kako se snalaziti u pekarskom odjelu i kako odabrati koristan kruh, govorila je u intervjuu nutricionistica Kateryna Krupkina, otkrivajući ključne detalje na koje potrošači često zaboravljaju.

Kako odabrati doista zdrav kruh
Stručnjakinja savjetuje da svaku kupovinu započnete s pažljivim i temeljitim proučavanjem etikete. To je prvi korak prema zdravijoj prehrani.
Prema njezinim riječima, najbolja varijanta za vaš stol je kruh u kojem je na prvom mjestu u sastavu navedeno brašno od cjelovitog zrna, polubijelo ili brašno drugog razreda. Takvo brašno je superiornije jer sadrži znatno više prehrambenih vlakana i prirodnih vitamina skupine B — upravo onih nutrijenata koji se čuvaju u vanjskoj ovojnici zrna, a koji se gube u procesu prekomjerne rafinacije.
Prednosti složenih ugljikohidrata
Kruh napravljen od takvog kvalitetnog brašna pripada skupini složenih ugljikohidrata. Za vaše tijelo to znači niz konkretnih prednosti:
- Dugotrajna sitost: Daje više trajan i ravnomjeran osjećaj sitosti, sprječavajući napadaje gladi ubrzo nakon jela.
- Stabilna razina šećera: Ne provocira nagle i štetne skokove šećera (glukoze) u krvi.
- Održiva energija: Opskrbljuje organizam energijom na duže vrijeme, što je ključno za produktivnost tijekom dana.

Na što paziti kod sastojaka: šećer i aditivi
Ekspertica također savjetuje izbjegavanje pekarskih proizvoda s dodanim šećerom. Ako ga kruh ipak sadrži, važno je pratiti da se on nalazi na samom kraju popisa sastojaka, što ukazuje na njegov manji udio.
Zlatno pravilo glasi: što je sastav kraći — to je kruh prirodniji i manje industrijski obrađen. To znači da ne sadrži suvišne stabilizatore, umjetna bojila i sintetičke arome koje nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost.
Kruh nije neprijatelj, već dio uravnotežene prehrane
Istovremeno, Krupkina naglašava važnu činjenicu: sam po sebi kruh nije štetan proizvod i ne treba ga demonizirati.

“Problem nastaje tek onda kada kruh postane apsolutna osnova cijelog raciona — kada se konzumira za doručak, ručak i večeru bez mjere. Sve se zapravo svodi na količinu i raznolikost prehrane”, ističe ona. Ključ zdravlja leži u balansu, a ne u potpunom odricanju od tradicionalnih namirnica.
