Trebaju li se povijesni udžbenici ponovno pisati? Došlo je do nevjerojatnog otkrića koje dovodi u pitanje dosadašnje znanje o evoluciji čovjeka. Tim iz Britanskog muzeja (British Museum) pronašao je dokaze o paljenju vatre stare čak 400.000 godina. To je stotine tisuća godina ranije nego što smo do sada mislili. Dr. Rob Davis ističe kako je ovo otkriće u rangu „prekretnice za razvoj čovjeka”.
Kada je čovječanstvo zaista ovladalo vatrom?
Ovo revolucionarno otkriće dogodilo se u mjestu Barnham u istočnoj Engleskoj (grofovija Suffolk). Znanstvenike je dugo mučilo pitanje: kada je točno čovjek ovladao upotrebom vatre? Do sada su najraniji dokazi o svjesnom korištenju vatre dolazili s lokaliteta u sjevernoj Francuskoj, koji su datirani na starost od oko 50.000 godina.
Međutim, nova istraživanja pokazuju šokantnu istinu: čovjek je ovladao paljenjem logorskih vatri i rukovanjem plamenom čak 350.000 godina ranije nego što smo do sada vjerovali. Ovo drastično pomiče vremensku crtu ljudskog napretka i sugerira da su naši preci bili kognitivno napredniji mnogo ranije u povijesti.
Arheološki radovi u Barnhamu i dokazi tehnologije
Arheolozi su u napuštenoj glinokopu u Barnhamu još početkom 20. stoljeća pronalazili kameno oruđe koje su koristili neandertalci. No, tek su nedavna iskopavanja i napredne geokemijske analize otkrile pravu tajnu ovog mjesta. Istraživači su analizirali tragove spaljene zemlje koji su skrivali iznenađujuće podatke o evoluciji čovjeka i povijesti čovječanstva. Rezultati ovih fascinantnih istraživanja opisani su na stranicama prestižnog časopisa „Nature”.
Što su točno pronašli? Arheolozi su naišli na intrigantne sirovine:
- Komade kremena.
- Dvije grumenčića željeznog pirita.
Znanstvenici su primijetili ključan detalj: pirita u Suffolku prirodno nema. To znači da je morao biti namjerno donesen, konkretno za svrhu kresanja iskri sposobnih zapaliti trud (hubku). Istraživanja su pokazala da je materijal bio zagrijavan na temperaturu višu od 700 stupnjeva Celzijusa, što ukazuje na višekratno korištenje istog ognjišta. Znanstvenici objašnjavaju da je to neoboriv „dokaz svjesne tehnologije vatre”.
Što je čovjeku donijelo ovladavanje vatrom?
Znanstvenici naglašavaju da je trenutak ovladavanja vatrom bio apsolutna prekretnica u povijesti čovječanstva i evoluciji čovjeka. Ta jedna vještina pokrenula je niz bioloških, društvenih i kulturnih promjena, vodeći konačno do nastanka svijeta kakvog danas poznajemo. Oganj nije bio samo alat – on je bio katalizator koji je utjecao na fiziologiju, način prehrane i strukturu društva tadašnjih ljudi.
Društvene interakcije i razvoj jezika
Nismo samo naučili braniti se od prapovijesnih predatora. Ognjišta su pružila mogućnost razvoja složenih društvenih interakcija. Zamislite prizor: osvijetljena noćna boravišta postajala su mjesta okupljanja.
Vatra je omogućila:
- Stvaranje prvih mitova i priča.
- Razvoj jezika kroz noćne razgovore.
- Planiranje lova i izgradnju međusobnih veza.
Oko plamena nastajale su prve zajednice, a noć je prestala biti isključivo vrijeme opasnosti i straha. Istraživači često ističu da su upravo ti noćni razgovori i razmjena iskustava mogli predstavljati temelj za razvoj jezika, naracije i simboličke kulture.
Evolucija ljudskog mozga i promjena prehrane
Možda najspektakularnija promjena ticala se dijete. Kada su hominidi naučili kuhati i peći meso te biljke, njihovi organizmi počeli su drugačije iskorištavati energiju. Termička obrada hrane donijela je revoluciju:
- Olakšala je probavu.
- Povećala je apsorpciju kalorija.
- Smanjila je rizik od bolesti i parazita.
Kao posljedica toga, čovjek je mogao trošiti manje vremena na žvakanje i probavljanje sirove hrane, a više na aktivnosti koje zahtijevaju razmišljanje, planiranje i suradnju. Evolucijski, to se izravno prevelo na razvoj mozga, koji je, kao što znamo, jedan od energetski najzahtjevnijih organa u ljudskom tijelu.
Istovremeno, vatra je otvorila čovjeku vrata prema mjestima koja su ranije bila nedostupna. Grijana skloništa omogućila su migraciju iz tople Afrike na hladnija područja Europe i Azije. Plamen je postao i proizvodni alat – utvrdio je drvo (za koplja), pekao glinu, a u kasnijim epohama omogućio ovladavanje metalurgijom. Upravo zahvaljujući vatri započeo je dugi put od kamenih alata do današnje tehnološke civilizacije.
