Biljna prehrana ne znači uvijek automatski i zdravlje. Francuski znanstvenici otkrili su šokantan podatak da jelovnici temeljeni na visoko prerađenoj biljnoj hrani mogu značajno povećati rizik od srčanih bolesti – čak za 40 posto. U takvim slučajevima, nažalost, nestaje onaj zaštitni učinak s kojim se obično povezuju dijete bez mesa.
Francuska studija otkriva istinu o biljnoj prehrani
Opsežno francusko istraživanje, koje je obuhvatilo 64.000 odraslih osoba, pokazalo je da za zdravlje srca nije presudno samo je li dijeta biljna, već ključnu ulogu igraju stupanj prerade i nutritivna vrijednost proizvoda. Rezultati su bili jasni:
- Osobe koje su jele uglavnom niskoprerađene, hranjive biljne proizvode imale su čak 40 posto manji rizik od kardiovaskularnih bolesti.
- Dijete temeljene na visoko prerađenoj biljnoj hrani, poput gotovih jela ili pakiranih salata, nisu pružale nikakvu zaštitu za srce.
Najveći rizik od bolesti krvožilnog sustava utvrđen je upravo kod osoba koje konzumiraju uglavnom ultra prerađene biljne proizvode, među kojima se ističu slatkiši, čips i zaslađena pića.
Zdrava dijeta samo na papiru: Ovi proizvodi ne štite srce
Badanie su proveli ugledni znanstvenici s Sveučilišta Sorbonne Paris Nord i Paris Cité. Analizirali su prehrambene navike tisuća odraslih osoba, no u razlikovanju od ranijih istraživanja ovog tipa, autori se nisu ograničili samo na jednostavnu podjelu na biljnu i životinjsku hranu.
Umjesto toga, u svoju su analizu uključili i stupanj industrijske prerade namirnica te njihovu stvarnu nutritivnu vrijednost, promatrajući sadržaj:
- Masti,
- Šećera,
- Soli,
- Vitamina,
- I mineralnih tvari.
Što kažu brojke: Cjelovita hrana vs. Prerađevine
Analiza je pokazala da su osobe, čija se prehrana temeljila na biljnim proizvodima visoke nutritivne gustoće i niskog stupnja prerade, imale oko 40 posto niži rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi sa sudionicima koji su jeli manje takvih proizvoda, a više hrane životinjskog podrijetla. U toj najzdravijoj skupini prosječni unos povrća i voća iznosio je oko 280 grama dnevno, dok je unos crvenog mesa bio ograničen na 54 grama dnevno.
Međutim, takve zdravstvene koristi nisu zabilježene u slučajevima dijeta koje su se bazirale na biljnim proizvodima koji su, iako relativno dobre nutritivne kvalitete (s odgovarajućim količinama vlakana i masti), bili podvrgnuti intenzivnoj preradi.
U tu kategoriju, koja može zavarati potrošače, uvršteni su:
- Industrijski proizveden integralni kruh,
- Gotove juhe iz vrećice,
- Gotova jela od tjestenine,
- Pakirane salate s gotovim umacima.
Najveći neprijatelji vašeg srca
Najviši rizik od razvoja bolesti krvožilnog sustava utvrđen je kod osoba u čijem su jelovniku dominirali niskokvalitetni, ultra prerađeni biljni proizvodi. Iako su tehnički „biljnog porijekla”, ovi proizvodi su opasni za zdravlje:
- Slatka gazirana pića,
- Slatkiši i konditorski proizvodi,
- Čips i slične grickalice,
- Zaslađene žitarice za doručak,
- Slane industrijske grickalice.
Autori studije naglasili su da pravilna ocjena utjecaja prehrane na zdravlje srca zahtijeva uzimanje u obzir ne samo udjela biljnih i životinjskih proizvoda, već prvenstveno njihovog sastava i stupnja prerade.
Dobiveni rezultati snažno potvrđuju ispravnost važećih nutricionističkih preporuka: ključ zdravlja je konzumacija svježeg, smrznutog ili minimalno prerađenog povrća, mahunarki i voća, bez nepotrebnih dodataka soli, šećera, loših masti i tehnoloških aditiva.
