Maslac se desetljećima smatrao neosporno korisnom masnoćom – ne bez razloga postoji izreka da „maslacem ne možeš pokvariti kašu”. Njegov kremasti okus odavno je postao uobičajen u kašama, pireima i pekarskim proizvodima. No, što je sa salom?
Koji je proizvod sigurniji za srce i krvne žile – salo ili maslac, objašnjava dijetetičarka Oksana Skitalinska.

Što treba znati o salu i maslacu
Ako pogledamo biokemijski sastav maslaca i usporedimo ga sa salom, slika postaje mnogo složenija nego što se na prvi pogled čini.
Mliječna mast (maslac) je visokokoncentrirani, rafinirani proizvod prerade. U prirodi on u takvom obliku ne postoji. S druge strane, salo je prirodna životinjska mast, minimalno obrađena i s predvidljivim sastavom, što je njegova ključna prednost.
Usporedba pokazuje zanimljive podatke:
- U maslacu se nalazi oko 215 mg kolesterola.
- U salu se nalazi samo 94 mg kolesterola.
Osim toga, maslac se približno polovicom sastoji od zasićenih masnih kiselina, dok ih u salu ima oko 39%. Prekomjerna konzumacija takvih kiselina povezuje se s poremećajem metabolizma lipida, a maslac se često konzumira u znatno većim količinama od preporučenih.
Sastav masnih kiselina i utjecaj na zdravlje
Važna razlika leži i u samom sastavu masnih kiselina. U maslacu dominiraju palmitinska, miristinska i stearinska kiselina, a upravo se njihov višak povezuje s rizicima za krvne žile.

U salu pak prevladava oleinska kiselina (omega-9), koja podržava zdravlje srca. Njezin udio u salu gotovo je dvostruko veći nego u maslacu.
Posebnu pažnju znanstvenici posvećuju arahidonskoj kiselini:
- U salu je ima oko 2%.
- U maslacu je ima samo 0,2%.
Ova polinezasićena masna kiselina igra važnu ulogu u radu mozga, srca, organa vida i bubrega. Također, salo sadrži više selena – mikroelementa koji je nužan za imunitet i antioksidativnu zaštitu.
Zašto je salo korisnije od maslaca?
Još jedan argument u korist sala je termička obrada. Ono ima višu točku dimljenja (temperaturu topljenja) i tijekom prženja ne stvara benzopiren, opasni kancerogen. Stoga se za kuhanje na visokim temperaturama salo smatra sigurnijom opcijom.

Istovremeno, stručnjaci naglašavaju: maslac nije štetan proizvod. Njega jednostavno treba doživljavati kao koncentriranu masnoću i koristiti umjereno, odnosno dodavati ga u gotova jela u malim porcijama.
Tako se tradicionalno salo pokazuje ne samo kao kulturni simbol, već i kao kemijski uravnotežena masnoća koja u mnogim aspektima može biti povoljnija za organizam od uobičajenog maslaca.
