Potraga za vječnom mladošću
Ljudi su oduvijek željeli izgledati što mlađe, neprestano tražeći eliksir vječne mladosti. Ova je potraga prestala biti isključivo područje alkemije i postala jedno od najaktivnijih polja biotehnologije, s mnogim tretmanima koji doslovno nastoje pomladiti nas ili čak produljiti životni vijek. U tom kontekstu, veganska prehrana sada je u središtu navodne “željezne” zdravstvene prakse, a znanost je željela provjeriti donosi li njeno konzumiranje doista produljenje godina života.
Eksperiment s blizancima: Prevladavanje genetičkih varijabli
Tradicionalno, istraživanje o tome kako osoba stari bilo je otežano zbog genetike. Uspoređivanje dviju terapija između dviju osoba kako bi se vidjelo stari li jedna brže ili sporije postavlja pitanje je li rezultat posljedica tretmana, prehrane ili pak činjenice da jedan od ispitanika ima izrazito dobru genetiku.
Kako bi eliminirala ovu genetsku varijablu, znanost je pronašla najbolji način rada: korištenje identičnih blizanaca. Na taj način, njihova će genetika biti potpuno ista, a učinak bilo koje intervencije koju provedemo bit će izravno povezan s tom intervencijom, a ne s genetskim predispozicijama.
Detalji studije: Veganska i svejedska prehrana na ispitu
U studiju su bila uključena 21 par zdravih odraslih identičnih blizanaca. Jednom blizancu iz svakog para dodijeljena je zdrava svejedska prehrana, dok je drugom dodijeljena stroga veganska prehrana. Tijekom osam tjedana mjerio se utjecaj prehrane koristeći epigenetske satove s algoritmima koji procjenjuju biološku dob na temelju metilacije DNK.
Što je metilacija DNK i kako je povezana sa starenjem?
Metilacija DNK je proces tijekom kojeg se mali kemijski spojevi, nazvani metilne skupine, dodaju određenim dijelovima DNK s ciljem “isključivanja” ili “uključivanja” gena. To znači da se neke genetske upute čitaju, a neke ne. Ovaj se proces povezuje sa starenjem jer se metilacija mijenja s protokom vremena.
Rezultati: Impresivne promjene u biološkoj dobi
U ovom slučaju, ono što su istraživači otkrili bilo je izuzetno zanimljivo. Unatoč kratkom trajanju prehrane, utvrđeno je da je veganska skupina pokazala značajna smanjenja procijenjene biološke dobi. To se očitovalo u smanjenju metilacije DNK u putevima povezanim s upalom i metabolizmom.
Uz to, zabilježena su poboljšanja u inzulinu natašte i smanjenje razine LDL kolesterola, što sve doprinosi boljem starenju. Ipak, iako se sve čini vrlo obećavajućim, već se tada pozivalo na oprez s ovim rezultatima.
Zašto veganska prehrana donosi ove rezultate?
Dobro je što veganska prehrana, čini se, nudi dobre rezultate, ali glavno je pitanje zašto se to događa. Sažetak nam sugerira da to nije bilo samo zbog izbjegavanja mesa, već zbog smanjenog unosa kalorija općenito. Ovo je najvažnija točka, jer je veganska skupina konzumirala manje kalorija jednostavno zato što je gustoća kalorija u veganskoj hrani često niža. Kalorijsko ograničenje, na kraju krajeva, jedna je od rijetkih metoda koja je dokazano produljila život u životinjskim modelima.
Osim toga, zabilježen je i gubitak težine, jer su veganski sudionici izgubili više kilograma od svojih svejedskih kolega. Kritičari ističu da brzi gubitak težine sam po sebi može promijeniti epigenetske markere, neovisno o izvoru hrane.
Oprez i dugoročni rizici
Iako su rezultati studije obećavajući, kratko trajanje dijetalnog režima i samog istraživanja znači da su još uvijek potrebna longitudinalna istraživanja kako bi se utvrdilo prevode li se ovi rezultati u stvarno dobivene godine života.
Iako je biološki sat u ovom slučaju usporen, istraživači upozoravaju na dugoročne rizike loše planirane veganske prehrane. Jedna od posljedica je nedostatak vitamina B12, iako je danas suplementacija u hrani učinila ovaj problem manjim.
Dodani šećer: Nevidljivi krivac za starenje
Drugi krivac za starenje kojem posvećujemo manje pažnje jest dodani šećer. Studija objavljena 2024. godine vrlo je jasno pokazala posljedice njegove konzumacije, u nekim slučajevima nesvjesne zbog nečitanja etiketa na hrani koju konzumiramo. U ovom je istraživanju 242 žene srednje dobi koristilo epigenetske satove za mjerenje staničnog oštećenja kako bi se to povezalo s njihovom konzumacijom šećera.
Rezultati su u ovom slučaju bili prilično jasni: svaki dodatni gram dodanog šećera povezan je s povećanjem epigenetske dobi. Ipak, postoji kočnica koju nalazimo u našoj mediteranskoj prehrani, bogatoj vitaminima, mineralima i antioksidansima. Zato uklanjanje do 10 grama dodanog šećera dnevno može preokrenuti biološki sat za otprilike 2,4 mjeseca.
Zaključak: Kvaliteta ishrane je ključna
Znanstvena literatura u ovom slučaju ukazuje da je u prehrani važna kvaliteta, a ne samo etiketa. Zbog toga se raznolika prehrana s voćem, povrćem i mahunarkama izravno povezuje s manjom smrtnošću i smanjenjem kroničnih bolesti. S druge strane, veganska prehrana koja se temelji na ultraprocesiranoj hrani (koliko god malo mesa sadržavala) u konačnici može biti zaista štetna za zdravlje.
