Bolovanja u Hrvatskoj i dalje bilježe značajan porast, a najnovije brojke otkrivaju zabrinjavajuće stanje na tržištu rada. Prema podacima, svakoga dana s radnog mjesta izostaje gotovo 75.000 radnika. U prvih devet mjeseci ove godine, stopa privremene nesposobnosti za rad dosegla je 4,12 posto, što predstavlja osjetan skok u odnosu na prošlu godinu, kada je u istom razdoblju prosječno bolovalo 70.595 radnika dnevno.
Građani priznaju: Bolovanje kao nužnost zbog sustava
Mnogi građani otvoreno priznaju da institut bolovanja često ne koriste samo zbog akutne bolesti koja ih veže uz krevet, već kako bi uopće mogli obaviti nužne zdravstvene preglede u preopterećenom zdravstvenom sustavu.
- Čekanje u bolnicama: Pacijenti provode sate u čekaonicama, neovisno o zakazanom terminu.
- Nužnost pretraga: Kako bi obavili dijagnostiku, prisiljeni su uzeti slobodne dane kroz bolovanje.
„Ako sam bila na bolovanju, to je najčešće bilo zato što sam morala u bolnicu. Tamo se čeka satima, bez obzira jeste li naručeni u osam ili u deset”, ispričala je Jasna za Dnevnik.hr, ilustrirajući svakodnevnu realnost mnogih pacijenata.
S druge strane, građani su svjesni i financijskih posljedica. „Ako si često na bolovanju, to se itekako osjeti na plaći”, dodaje Josip, naglašavajući financijski teret koji bolovanje nosi sa sobom.
Rast dugotrajnih bolovanja i sporost zdravstva
Posebno zabrinjava trend porasta dugotrajnih bolovanja. Ona se često ne produžuju zbog teške kliničke slike, već zbog ekstremne sporosti zdravstvenog sustava u pružanju dijagnostičkih i terapijskih usluga.
Građani svjedoče o apsurdnim situacijama:
- „Odeš u bolnicu, pa dok obaviš sve pretrage, to traje i po tri mjeseca.”
- „Neke preglede čekaš i godinu dana, pa ih na kraju platiš privatno”, kaže Boris.
Na ovaj sistemski problem godinama upozorava i Nataša Ban Toskić iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM). Ona ističe kako se unatoč dugogodišnjim apelima situacija ne mijenja.
„Već 10 do 15 godina apeliramo da pacijenti na dugotrajnim bolovanjima imaju prioritet kod dijagnostičko-terapijskih postupaka, ali do danas se to nije promijenilo”, ističe Ban Toskić.
Birokracija i spora vještačenja produžuju agoniju
Prema riječima stručnjaka, još jedan ključan faktor koji doprinosi statistici dugotrajnih bolovanja su iznimno spora vještačenja za invalidsku mirovinu. Procedura koja bi zakonski trebala biti brza, u praksi se pretvara u višemjesečno čekanje.
„Postupci koji bi trebali trajati 60 dana danas u praksi često traju 10 do 12 mjeseci”, upozorava Ban Toskić. Dok se čeka rješenje, radnik se vodi na bolovanju, što dodatno opterećuje sustav.
Kada se analiziraju medicinski uzroci, statistika je jasna – mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja trenutno su najčešći uzrok dugotrajnih izostanaka s posla.
HZZO: Više zaposlenih generira više bolovanja
Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) nude svoje objašnjenje. Poručuju da je dio rasta apsolutnih brojki zapravo posljedica pozitivnog trenda na tržištu rada, odnosno veće zaposlenosti.
„Porast stope privremene nesposobnosti za rad najvećim je dijelom posljedica povećanja broja aktivnih osiguranika, kojih je 51.101 više nego lani, odnosno 2,9 posto”, navode iz Zavoda.
No, troškovi rastu brže od broja osiguranika. Ukupan trošak naknada za bolovanja u prvih devet mjeseci iznosio je više od 191,3 milijuna eura, što je porast od oko 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Na ovaj skok dodatno je utjecalo i povećanje iznosa naknada koje je stupilo na snagu u kolovozu.
Zabrinjavajući trend: Radnici odbijaju bolovanje zbog siromaštva
Unatoč velikom broju bolovanja, liječnici primjećuju i jedan potpuno suprotan, ali jednako alarmantan fenomen. Nataša Ban Toskić upozorava na socijalnu dimenziju problema.
„Otprilike svaki četvrti pacijent uopće ne želi otvoriti bolovanje ili ga želi što prije zatvoriti jer nema od čega živjeti”, otkriva liječnica.
Razlozi su isključivo egzistencijalne prirode:
- Naknade za bolovanje su niske.
- Troškovi života (krediti, najam, režije) su iznimno visoki.
- Gubitak svakog eura na plaći se drastično osjeti u kućnom budžetu.
Ovaj trend 'prezenteizma’, gdje bolesni ljudi dolaze na posao jer si ne mogu priuštiti bolovanje, predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje pojedinca, ali i šire zajednice.
