Misteriozni pratitelj skriven više od pola stoljeća
Nevjerojatno otkriće ostavilo je znanstvenu zajednicu bez riječi: tajanstveni „novi mjesec” Zemlje čini se da je ostao skriven od ljudskog oka više od pedeset godina. Njegova prisutnost, neprimijećena desetljećima, ponovno otvara pitanja o orbitalnoj dinamici i tajnama koje su još uvijek skrivene u našem Sunčevom sustavu. Astronomi su potvrdili da je riječ o dosad nepoznatom kvazi-mjesecu, nazvanom PN7. Ovaj tihi objekt prati Zemlju još od sredine 1960-ih.
Otkriće izaziva čuđenje i potiče ideju da oko Zemlje još uvijek kruže nevidljivi nebeski suputnici koje znanost ne može lako detektirati. Objekt je stijena veličine zgrade koja prati Zemlju na njezinom putovanju oko Sunca u tako specifičnoj orbitalnoj konfiguraciji da se smatra lutajućim kvazi-mjesecom. Iako je uočen tek ove sezone, uz naš se planet nalazi desetljećima. PN7 je otkrio opservatorij Pan-STARRS na Havajima krajem kolovoza. Prema stručnjacima, sinkronizirao se sa Zemljom oko 1965. godine, čak i prije nego što je čovjek kročio na Mjesec, a predviđa se da će napustiti ovu konfiguraciju i usvojiti drugu orbitu oko 2083. godine.
Što su zapravo kvazi-mjeseci?
Zemlja već ima druge kvazi-mjesece, tijela koja kruže oko Sunca, ali zbog svojih putanja zatvorenog ciklusa – ponekad prestižući planet, a ponekad zaostajući – daju dojam da su mali mjeseci. Oni se razlikuju od mini-mjeseca, prirodnih satelita koje privremeno uhvati Zemljina gravitacija. Važno je napomenuti da se nijedan od ovih suputnika ne može usporediti s pravim Mjesecom, jedinim prirodnim satelitom našeg planeta. Ovi se objekti mogu promatrati samo iznimno snažnim teleskopima sposobnim uhvatiti slabu sunčevu svjetlost koja se reflektira na malim stijenama.
- Kvazi-mjeseci nisu isključivi za Zemlju; prvi je otkriven oko Venere 2002. godine.
- S otkrićem PN7, sada je poznato najmanje sedam takvih suputnika koji kruže zajedno s našim planetom.
- Ova tijela ulaze i izlaze iz svoje zajedničke putanje čistim gravitacijskim slučajem.
Za znanstvenicu Kat Volk s Instituta za planetarne znanosti u Arizoni, ovi kvazi-mjeseci nude jedinstveno iskustvo jer se mogu promatrati kako se razvijaju u stvarnom vremenu. Još jedan primjer je Kamoʻoalewa, otkrivena 2016., koja je kvazi-mjesec već stoljeće i nastavit će to biti barem još 300 godina. S druge strane, mini-mjeseci su obično veličine školskog autobusa ili obične stijene, što ih čini gotovo nemogućim za uočavanje.
Odakle dolaze ovi dodatni mjeseci?
Podrijetlo ovih malih suputnika ostaje misterija. Jedna od teorija je da bi mogli biti asteroidi bliski Zemlji, krhotine iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera. Druga teorija sugerira da bi mogli biti fragmenti odlomljeni s Mjeseca nakon drevnih sudara. Studije o Kamoʻoalewi ukazuju na to da je njezina kompozicija sličnija mjesečevoj površini nego bilo kojem dosad uočenom asteroidu. Kina je već lansirala misiju koja će stići do Kamoʻoalewe sljedećeg ljeta kako bi prikupila uzorke stijena, što bi moglo otkriti ključne tragove o podrijetlu ovih neobičnih nebeskih tijela.
