Što je boražina i kako je prepoznati?
Boražina (lat. Borago officinalis) pripada porodici boražinovki. Najčešće doseže visinu od oko 50 do 60 centimetara, a prepoznatljiva je po dlakavim stabljikama koje su na dodir izrazito grube. Donji listovi su veliki i široki, dok su gornji listovi manji, uži i djelomično obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi boražine imaju pet karakterističnih ljubičasto-plavih latica koje je čine lako prepoznatljivom u prirodi.
Bogat sastav i ljekovita svojstva
Glavna sirovina koja se koristi u fitoterapiji je ulje boražine, koje se odlikuje bogatim kemijskim sastavom. Sadrži gama-linolensku kiselinu te niz važnih masnih kiselina, uključujući oleinsku, linolnu, stearinsku, palmitinsku, eruka i eikozen kiselinu. No, to nije sve – zelen boražine sadrži i flavonoide, mineralne soli, tanine, sluzi, alantoin, vitamin C, kalij, magnezij, silicij te kalijev nitrat.
Zahvaljujući ovako bogatom sastavu, boražina posjeduje sljedeća svojstva:
- protuupalno i antibakterijsko djelovanje,
- povoljan utjecaj na metabolizam,
- umirujuće i jačajuće djelovanje na organizam,
- zaštitni učinak na sluznicu,
- pomoć kod probavnih smetnji poput proljeva.
Najčešća primjena: Od kozmetike do dišnih puteva
Zbog svojih protuupalnih, antibakterijskih i antioksidativnih svojstava, boražina se često koristi u kozmetičkim proizvodima namijenjenim koži sklonoj aknama. U tim se slučajevima može primjenjivati u obliku obloga ili otopina za ispiranje. Hrvati koji se bore s problemima poput kašlja, angine, upale krajnika ili drugih upalnih stanja dišnog sustava, također mogu potražiti olakšanje u pripravcima od ove biljke.
Važno je znati da se jedna žlica ulja boražine dnevno može konzumirati izravno ili kao dodatak salatama i hladnim jelima. S druge strane, sušena zelen boražine može se dodavati u ljekovite kupke za revitalizaciju kože.
Oprez: Zašto boražina može biti opasna?
Unatoč brojnim prednostima, boražina nije preporučljiva za svakoga. Kontraindikacije uključuju trudnoću, dojenje, preosjetljivost na sastojke biljke te istodobno uzimanje određenih lijekova. Ključno je zapamtiti da boražina može sadržavati pirolizidinske alkaloide. Dugotrajna ili pretjerana uporaba ovih spojeva može dovesti do ozbiljnih oštećenja jetre te čak povećati rizik od razvoja karcinoma jetre.
Ova biljka također može stupiti u interakciju s lijekovima, osobito s induktorima citokroma P450 (poput fenobarbitala ili fenitoina), čime se pojačava toksični učinak određenih tvari. Poseban oprez trebaju pokazati osobe koje uzimaju antikoagulanse, kao što su aspirin ili klopidogrel, jer boražina može značajno utjecati na zgrušavanje krvi. Prije uvođenja ovog suplementa u prehranu, svakako se posavjetujte s liječnikom.
