Razumijevanje troškova života kroz košaricu namirnica
Hrana nije samo osnovna potreba; ona je jedan od najvećih izdataka koji izravno utječe na našu svakodnevnu razinu stresa i osjećaj sigurnosti. Prosječno kućanstvo u EU troši oko 11,9% svog budžeta na hranu, no u zemljama poput Rumunjske taj postotak raste i do 20%, što stvara značajan pritisak na psihološku i financijsku dobrobit obitelji.
Geografski prikaz cijena: Od Švicarske do Sjeverne Makedonije
Cijene hrane variraju diljem kontinenta. Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, Sjeverna Makedonija je najpovoljnija zemlja za kupnju namirnica, s cijenama koje su 27% niže od prosjeka EU. Na suprotnom kraju spektra nalazi se Švicarska, gdje su cijene čak 61,1% iznad prosjeka, što istu košaricu namirnica čini znatno skupljom nego bilo gdje drugdje u Europi.
- Najpovoljnije unutar EU: Rumunjska (€74.6) i Bugarska (€87.1).
- Najskuplje unutar EU: Luksemburg (€125.7) i Danska (€119.3).
- Zemlje EFTA-e: Island i Norveška prate Švicarsku kao izrazito skupe destinacije.
Zašto su razlike u cijenama važne za vaše blagostanje?
Stručnjaci poput Ilarie Benedetti naglašavaju da strukturni faktori, poput troškova proizvodnje i lanaca opskrbe, igraju ključnu ulogu. Međutim, pravi izazov leži u priuštivosti. U zemljama s višim prosječnim plaćama, poput Danske, visoke cijene se lakše apsorbiraju. Nasuprot tome, u središnjoj i istočnoj Europi, čak i niže nominalne cijene mogu predstavljati disproporcionalan teret za kućanstva s nižim raspoloživim dohotkom. Razumijevanje ovih ekonomskih realnosti prvi je korak prema svjesnijem upravljanju životnim stilom i smanjenju tjeskobe oko kućnog budžeta.
