Rastući troškovi i niske mirovine: Realnost modernog obrtništva
Rasprava o povećanju doprinosa za samostalne djelatnike ponovno je aktualna. Prijedlozi o povećanju osnovica i doprinosa, uz zamrzavanje za one s najmanjim primanjima, izazivaju zabrinutost među obrtnicima. No, prava slika problema najbolje se vidi kroz priče onih koji su cijeli život proveli radeći za sebe, samo da bi u mirovini shvatili da od nje ne mogu živjeti.
Svjedočanstvo umirovljenog vodoinstalatera koji i dalje radi ilustrira ogroman pritisak na mirovinski sustav i financijsku nesigurnost koja čeka mnoge samostalne djelatnike ako se ne pripreme na vrijeme. Bilo da ste paušalist ili vodite klasičan obrt, ova priča je važno upozorenje.
Davidova priča: Rad u 75. godini nije izbor, već nužda
David, 75-godišnji vodoinstalater, i dalje je aktivan u svom poslu unatoč tome što je službeno u mirovini. Ovaj fenomen nije rijedak u obiteljskim obrtima gdje zanat i dugogodišnja klijentela održavaju posao na životu. David je počeo raditi kao samostalni obrtnik s 24 godine i prošao je sve uspone i padove sektora.
U nedavnom razgovoru o stanju u obrtništvu, sažeo je razlog zašto je odlučio ulagati i raditi tijekom svojih umirovljeničkih dana: „Moja supruga i ja smo radili ovdje cijeli život. Ona ima mirovinu od 1.000 eura, a ja oko 500 eura. Da nismo dodatno ulagali i da ne radim, to bi bilo nedovoljno.” Njegova poruka je jasna: bez dodatnih prihoda, preživljavanje do kraja mjeseca bilo bi gotovo nemoguća misija.
Zašto su mirovine obrtnika često preniske?
Mnogi obrtnici završavaju radni vijek tražeći dodatne izvore prihoda jer njihove mirovine nisu usporedive s onima zaposlenika u jakim tvrtkama. Razlog često leži u plaćanju doprinosa na najniže propisane osnovice tijekom radnog vijeka kako bi se smanjili tekući troškovi poslovanja. Statistike pokazuju zabrinjavajuće trendove:
- Veliki dio obrtnika prijavljuje minimalne prihode potrebne za opstanak.
- Troškovi života (hrana, režije) za dvočlano kućanstvo često prelaze 1.000 eura, ne računajući stanarinu.
- Porezna i davanja opterećenja uzimaju značajan dio bruto prihoda, ostavljajući malo prostora za privatnu štednju.
Matematika preživljavanja
Kada se oduzmu troškovi poslovanja, porezi i doprinosi, obrtniku koji godišnje uprihodi prosječan iznos, često ostane iznos koji je dovoljan za tekući život, ali ne i za ozbiljnu štednju za starost. Davidov primjer s mirovinom od 500 eura realnost je za mnoge koji su godinama uplaćivali minimalne doprinose.
Zaključak je jasan: Za mnoge obrtnike u Hrvatskoj i šire, kombiniranje državne mirovine, prihoda od nastavka rada (često kroz rad na pola radnog vremena uz mirovinu) i privatnih investicija postaje strategija preživljavanja, a ne samo opcija. Planiranje „trećeg stupa” ili ulaganja u nekretnine ili fondove više nije luksuz, već nužnost za sigurnu starost.
