Tko nije barem jednom sanjao o tome da postane Disneyjeva princeza? Moja miljenica oduvijek je bila Snjeguljica, sa svojom gavran-crnom kosom, crvenim usnama i savršenom kožom. Kao djevojčica, njezinu sam ljepotu vidjela kao nedostižan ideal, tako konstruiran za ekran. Danas to razumijem kao odrasla osoba, ali se pitam što bi se dogodilo da su mi, u punom jeku adolescencije, društvene mreže obećavale da mogu izgledati poput nje ako ispunim dvotjedni izazov.
Sve više djece, djevojčica i adolescenata konzumira TikTok i pridružuje se viralnim izazovima: uče koreografije, repliciraju dijaloge, pa čak i kopiraju šminku i odjevne kombinacije. No, u posljednje vrijeme počeo je kružiti trend usmjeren na najmlađe koji, prerušen u magiju, skriva stvarnu opasnost.

Opasna igra skrivena iza bajke
Riječ je o izazovu od 15 dana inspiriranom princezama koji predlaže oponašanje navodne „dijete” koju provode ti likovi s ciljem gubitka između pet i 10 kilograma. Sadržaj ima tisuće pregleda i upalio je alarme stručnjaka, koji upozoravaju da ovakva vrsta restriktivnog režima može imati ozbiljne posljedice, posebno u tako ranoj dobi.
„Zabrinjava me što se normalizira ekstremna kalorijska restrikcija i što to dopire do dječaka i djevojčica koji su u punoj fazi rasta. Ako netko povezuje dijete s princezama, pretvara to u opasno ponašanje koje stvara nešto aspiracijsko, a poruka prestaje izgledati kao medicinsko upozorenje i postaje izazov s društvenom nagradom koja ima veze s lajkovima i pregledima. To briše stvarne rizike i često otežava obitelji i školi da to percipiraju kao problem”, istaknula je pedijatrica i koordinatorica u Društvu za pedijatriju, dr. Ángela Nakab.
Iskrivljena slika tijela u ranoj dobi
U tom smislu, psihijatrica specijalizirana za poremećaje u prehrani, Juana Poulisis, naglasila je: „Ako dijete od šest ili osam godina počne razmišljati da određena hrana deblja umjesto da misli 'gladan sam’ ili 'sit sam’, potiče se rani početak dijeta. To je okidač i pojačalo u ranjivim mozgovima.”
„U princezama s mršavim tijelima i herojima s isklesanim trbuhom utjelovljuje se ideal ljepote i pojavljuje se misao 'ako želim biti poput nje, moram jesti poput nje’. Kako netko ne uspijeva biti takav, jer nitko ne izgleda kao oni, počinje stalna usporedba. Nisam ni tako mršava, ni tako lijepa, ni tako savršena. Umjesto da grade samopoštovanje na interesima i vezama, grade ga na tjelesnoj slici o sebi”, tvrdi ona.

Što točno podrazumijeva ova restriktivna dijeta?
Ova dijeta traje 15 dana, isti broj kao i broj princeza, i temelji se na svakom liku. Na primjer:
- Dan Snjeguljice: Jedu se samo jabuke.
- Dan Ariel (Mala sirena): Konzumira se isključivo voda.
- Dan Else (Frozen): Smije se unositi samo hladna voda i led.
- Dan Jasmine (Aladdin): Dopušta voće i povrće, ali bez prelaska 600 kalorija dnevno.
I tako sve dok se ne završe dva tjedna.
„Kada pogledate opise videa, to su samo nabacane ideje, nema znanstvene podloge. To su super-restriktivne, apsurdne smjernice, koje se ne bi preporučile nikome”, istaknula je nutricionistica Elzita Borges, specijalistica za prehranu majki i djece.
Zapravo, tvrdi da može doći do yo-yo efekta nakon strogog pridržavanja izazova, jer se odjednom konzumira sve ono što se nije unosilo. Tako se, u tako ranoj dobi, povećava mogućnost stvaranja složenog odnosa s hranom koji može ostati oštećen za cijeli život.
Neurobiološki rizik: Mozak bez filtra
S neurobiološkog gledišta, analizirala je Poulisis, sadržaji koji kruže društvenim mrežama posebno su privlačni djevojčicama, dječacima i adolescentima zbog načina na koji njihov mozak reagira na podražaje. „U toj dobi imaju sustav nagrađivanja gdje je dopamin vrlo osjetljiv na novo, na šareno, na glazbeno, sve ono što ovi videi imaju.”

Između devete i jedanaeste godine, prefrontalni korteks još nema razvijenu kritičku kontrolu, pa poruka ulazi bez filtra: usvaja se ideal, ali ne i preispitivanje.
S tim u vezi, dr. Nakab nabrojala je najčešće simptome koji se mogu pojaviti nakon ovakve dijete:
- Relativna pothranjenost, s deficitom energije i mikronutrijenata.
- Slabiji školski uspjeh i kognitivne sposobnosti.
- Mogu se javiti vrtoglavice, nesvjestice, lipotimije, promjene srčanog ritma i elektrolita.
- Kašnjenje u rastu, menstrualni poremećaji, kronični umor.
- Razvoj poremećaja u prehrani poput anoreksije, bulimije ili prejedanja. Također anksioznost, depresivna stanja te veće nezadovoljstvo tijelom i samoprezir.
- U ovoj fazi mozak, kosti i pubertet ovise o adekvatnoj prehrani; restrikcija može smanjiti koštanu masu te utjecati na spolno i kognitivno sazrijevanje.
Disneyjeve princeze kao kulturološki mamac
Disneyjeve princeze desetljećima funkcioniraju kao emocionalno utočište djetinjstva, ali danas je taj svemir postao i moćan mamac za instaliranje opasnih poruka. „Ako razmislite o bilo kojoj princezi, one su figure kulturološke privrženosti. To ima veze s igrama kada ste mali, onim što čitate prije spavanja, filmovima s obitelji. Mozak to pohranjuje kao sigurno, poželjno, toplo mjesto”, objasnila je psihijatrica Juana Poulisis. Taj afektivni teret čini da svaka poruka koja dođe preko tih likova ima mnogo dublji utjecaj.
Djetinjstvo i predadolescencija su, osim toga, ključne faze u izgradnji modela za oponašanje. U tom kontekstu, kada mreže prikazuju likove povezane s dijetama ili restrikcijama, poruka postaje svojevrsni priručnik ponašanja: „Ako Elsa radi ovu dijetu, to je super. To je kao vodič za ono što treba raditi.”

Kombinacija kratkog, ponavljajućeg audiovizualnog formata koji oslobađa dopamin i identifikacije s likovima koje već vole, čini da djeca misle kako će imati brzu promjenu svoje fizičke strukture.
Devet preporuka za roditelje
Tri konzultirane stručnjakinje iznijele su preporuke kako bi roditelji mogli biti na oprezu i izbjeći ovakve situacije:
- Redovito jedite u obitelji: Dijeljenje obroka pomaže u modeliranju navika, stvaranju rutina, poticanju razgovora i prepoznavanju signala gladi i sitosti.
- Izbacite riječ „dijeta” iz doma: Izbjegavajte govoriti o dijetama, težini ili vlastitoj i tuđoj tjelesnosti. Fokus treba biti na zdravlju i emocionalnoj dobrobiti.
- Ne zabranjujte, ne prisiljavajte i ne pregovarajte s hranom: Preporuka je da 80% onoga što se konzumira bude zdravo, ostavljajući prostor i za užitke. Hrana ne smije biti nagrada ni kazna.
- Potičite tjelesnu aktivnost radi zadovoljstva, ne radi „sagorijevanja”: Kretanje mora biti povezano s uživanjem, a ne s kontrolom težine ili krivnjom.
- Pratite i nadzirite korištenje društvenih mreža: Gledajte sadržaje zajedno s djecom, komentirajte ih i objasnite da su mnogi videi ekstremni, uređeni ili nerealni.
- Odgodite pristup mobitelu: Preporuka je da nemaju vlastiti telefon prije 12. ili 13. godine. Stereotipi o težini pojavljuju se između 7. i 10. godine.
- Budite primjer kod kuće: Modelirajte zdrav odnos s hranom, bez krivnje i moraliziranja namirnica.
- Pazite na komunikaciju: Razgovarajte gledajući se u oči, bez mobitela između vas. Slušajte što im se događa i što osjećaju.
- Konzultirajte se na bilo koji znak alarma: Fizičke promjene, promjene ponašanja ili raspoloženja trebaju biti razlog za savjetovanje s pedijatrom.
