Diljem turskog teritorija sve se češće primjećuju ogromna slijeganja tla, od kojih neka dosežu dubine od desetaka, pa čak i stotina metara. Oni najpraznovjerniji u ovim pojavama već vide djelovanje viših sila, pa čak i spominju drevna biblijska proročanstva. Međutim, priroda ovih zastrašujućih ponora lako se objašnjava znanošću, kako prenosi DailyMail.
Alarmantni podaci: Stotine novih kratera
Prema podacima Turske uprave za katastrofe i hitne slučajeve (AFAD), samo u pokrajini Konya registrirano je čak 648 značajnih vrtača. Ovi geološki fenomeni uglavnom su uzrokovani dugotrajnom sušom i nekontroliranim iscrpljivanjem podzemnih voda.
Stručnjaci s Tehničkog sveučilišta u Konyi samo su u protekloj godini identificirali više od 20 novih zona slijeganja, dodajući ih na popis od gotovo 1900 već poznatih problematičnih područja koja su zabilježena na kartama do 2021. godine.
Radikalna promjena u posljednjih 25 godina
Do 2000-ih godina ovakvi su ponori bili iznimka – registrirali su se tek jednom u nekoliko desetljeća. No, u posljednjih četvrt stoljeća situacija se radikalno promijenila. Kombinacija faktora stvorila je savršenu oluju za geološku nestabilnost:
- Globalne klimatske promjene koje mijenjaju obrasce padalina.
- Kronični nedostatak oborina koji sprječava prirodno obnavljanje vodonosnika.
- Agresivno iscrpljivanje podzemnih vodenih slojeva.
Sve je to dovelo do činjenice da danas godišnje nastaju deseci velikih urušavanja, a pojedini krateri premašuju 30 metara u promjeru.
Domino efekt i začarani krug poljoprivrede
Pad razine podzemnih voda pokreće opasan efekt domina koji utječe na cjelokupan okoliš i ekonomiju:
- Bunari presušuju, ostavljajući stanovništvo bez vode.
- Ekosustavi se nepovratno urušavaju.
- Smanjuje se produktivnost tla.
- Sama zemlja gubi svoju strukturnu čvrstoću.
Poljoprivrednici, u očajničkom pokušaju da spase svoje usjeve kukuruza i šećerne repe, prisiljeni su još intenzivnije ispumpavati vodu, što samo ubrzava degradaciju tla. U regiji su već zabilježeni slučajevi gdje su farmeri izgubili čitave nasade ili su bili primorani zauvijek napustiti svoja opasna zemljišta.
Informacije iz Zemaljskog opservatorija NASA-e potkrepljuju razmjere ove krize: u 2021. godini razina vode u turskim akumulacijama pala je na najnižu razinu u posljednjih 15 godina, dok lokalne geološke službe bilježe strmoglavo snižavanje razine podzemnih voda u Konyi već nekoliko desetljeća.
Globalna prijetnja: Od Turske do Sjedinjenih Država
Ove prijetnje nisu ograničene samo na Tursku; slične opasnosti šire se i na druge dijelove svijeta. Istraživači upozoravaju da se identični fenomeni već bilježe u Sjedinjenim Američkim Državama, azijskim zemljama, na Bliskom istoku, u mediteranskom bazenu te u Australiji.
U SAD-u posebnu zabrinutost izazivaju:
- Velike ravnice (Great Plains).
- Centralna dolina u Kaliforniji.
- Jugoistočne savezne države poput Floride.
Konkretno, u Teksasu, Floridi, Novom Meksiku i Arizoni stručnjaci predviđaju povećanje broja vrtača pod uvjetom pojačanja suša i nedostatka strogog nadzora nad korištenjem vode. Podaci praćenja suše u SAD-u ukazuju da su pojedine zone u Washingtonu, Oregonu, Idahu, Utahu, Coloradu i Wyomingu već dosegle kritične pokazatelje deficita vlage.
Znanost iza urušavanja: Kako nastaju ovi krateri?
Mehanizam formiranja ovih ponora dobro je proučen i zastrašujuće jednostavan. U suhim područjima, gradovi i poljoprivredna gospodarstva masovno izvlače vodu iz vapnenačkih formacija. Taj proces isušuje podzemne kaverne (špilje) koje su, dok su bile ispunjene vodom, osiguravale stabilnost gornjeg sloja tla.
Kada voda nestane, „stropovi” tih šupljina gube potporu i urušavaju se. Rezultat su divovski krateri koji nastaju u svega nekoliko sati, gutajući polja, ceste i građevine.
Posljednjih godina u SAD-u je registrirana serija takvih dramatičnih događaja: od provala dubokog 60 metara u okrugu Upton (Teksas) u blizini stare naftne bušotine, do urušavanja u južnom Novom Meksiku, gdje je krater dubok 9 metara progutao automobile i prisilio vlasti na hitnu evakuaciju ljudi.
