Ledenjaci se otapaju, a u nekim regijama svijeta na rubu su da zauvijek nestanu. Ovo nije samo priča o ledu; to je priča o drastičnoj promjeni lica našeg planeta. Između 2033. i 2041. godine predviđa se da će se ritam otapanja ubrzati više nego ikada prije u Alpama, dok će se na globalnoj razini maksimalna stopa nestajanja dogoditi deset godina kasnije. U tom kritičnom razdoblju, naš planet bi mogao svjedočiti nestanku od 2.000 do nevjerojatnih 4.000 ledenjaka godišnje.
Sumorna budućnost pod različitim temperaturnim scenarijima
Znanstvenici su izradili precizne projekcije koje nam pokazuju što nas čeka ovisno o našim klimatskim akcijama. Ako trenutne politike dovedu svijet do porasta temperature od 2,7°C, do 2100. godine u središnjoj Europi preostat će samo 110 ledenjaka, što je tek mizernih 3% od ukupnog broja.
Međutim, scenarij postaje još dramatičniji ako porast dosegne 4°C:
- Tada bi preživjelo samo 20 ledenjaka.
- Ledenjaci srednje veličine, poput onog na Rhôni, bili bi svedeni na male ostatke leda.
- Moćni ledenjak Aletsch raspao bi se u komadiće.
Ovaj trend ne pokazuje znakove usporavanja. Između 1973. i 2016. godine, više od 1.000 ledenjaka nestalo je samo u Švicarskoj. Ovi podaci proizlaze iz opsežnog istraživanja koje su proveli Federalna politehnička škola u Zürichu (ETH), Švicarski federalni institut za istraživanje šuma, snijega i krajolika (WSL) i Slobodno sveučilište u Bruxellesu, a koje je nedavno objavio prestižni časopis Nature.
Geografija gubitka: Tko je najugroženiji?
Za razliku od prethodnih istraživanja koja su se uglavnom fokusirala na globalni gubitak mase leda i površine, tim predvođen stručnjacima iz Züricha usmjerio je pažnju na broj ledenjaka koji nestaju, njihove regije i vremenski okvir. Lander Van Tricht, glavni autor studije, ističe da su po prvi put izračunali kada će točno nestati svaki pojedini ledenjak na Zemlji.
Njihova otkrića otkrivaju da su regije s brojnim malim ledenjacima na nižim nadmorskim visinama ili blizu ekvatora posebno ranjive:
- Alpe
- Kavkaz
- Stjenjak (Rocky Mountains)
- Dijelovi Anda
- Afrički planinski lanci na niskim geografskim širinama
U ovim se regijama očekuje da će više od polovice ledenjaka nestati u idućih deset do dvadeset godina. To nije daleka budućnost; to se događa sada.
Matematika nestajanja: Od Anda do Azije
Ritam povlačenja ledenjaka izravno ovisi o magnitudi globalnog zatopljenja. Istraživači su koristili tri modela ledenjaka i razne scenarije kako bi nam dali jasnu sliku. Kao usporedbu, pogledajmo dramatične brojke za Stjenjak (Rocky Mountains):
- U scenariju porasta od 1,5°C preživjelo bi oko 4.400 ledenjaka (25% od današnjih 18.000).
- Uz porast od 4°C, ostalo bi ih samo oko 101, što predstavlja gubitak od 99%.
Situacija nije ništa bolja ni u drugim dijelovima svijeta. U Andama i središnjoj Aziji, oko 43% ledenjaka preživjelo bi pri porastu od 1,5°C. No, s porastom od 4°C, brojke se strmoglavljuju: u Andama bi ostalo samo oko 950 ledenjaka (gubitak od 94%), a u središnjoj Aziji oko 2.500 (smanjenje od 96%).
Generalno gledajući, u najgorem scenariju globalnog zatopljenja od 4°C, na cijelom svijetu ostalo bi samo oko 18.000 ledenjaka, dok bi ih uz porast od 1,5°C preživjelo oko 100.000. Čak i u Karakorumu u središnjoj Aziji, gdje su neki ledenjaci privremeno rasli nakon prijelaza tisućljeća, predviđa se njihov nestanak.
Koncept „vrhunca izumiranja”
U svojoj studiji, istraživači uvode zanimljiv, ali zastrašujuć pojam: „vrhunac izumiranja ledenjaka”. To označava točku u kojoj broj ledenjaka koji nestaju u jednoj godini doseže svoj maksimum. Nakon toga, stope gubitka se smanjuju, jednostavno zato što je većina manjih ledenjaka već nestala.
Tim je izračunao kada će se taj vrhunac dogoditi:
- Scenarij 1,5°C (Pariški sporazum): Vrhunac oko 2041. godine, kada bi u samo jednoj godini nestalo oko 2.000 ledenjaka.
- Scenarij 4°C: Vrhunac se pomiče prema 2055. godini, ali brojka raste na 4.000 ledenjaka godišnje.
Može se činiti paradoksalnim da se vrhunac događa kasnije uz intenzivnije zatopljenje. Razlog je jednostavan ali tužan: u toplijim uvjetima ne otapaju se samo mali ledenjaci, već nestaju i oni najveći, kojima treba više vremena da se potpuno otope.
Sjećanje na izgubljene divove
Ova nova perspektiva otvara važna pitanja za politiku, gospodarstvo i kulturu. „Otapanje malog ledenjaka jedva da doprinosi porastu razine mora. Ali kada ledenjak potpuno nestane, to može ozbiljno utjecati na turizam u dolini, na opskrbu vodom i lokalni identitet”, tvrdi Van Tricht.
Kako bi sačuvali sjećanje na ono što gubimo, istraživači sudjeluju u inicijativama poput Globalne liste žrtava ledenjaka. Cilj je očuvati imena i priče izgubljenih ledenjaka, poput ledenjaka Birch i Pizol. Svaki je ledenjak vezan za mjesto, priču i ljude koji osjećaju njegov gubitak. Znanstvenici sada rade ne samo na zaštiti onoga što je ostalo, već i na održavanju sjećanja na one koji su zauvijek otišli.
