Završena infrastruktura bez ijednog automobila
Moderni most na rijeci Savi kod Gradiške danas predstavlja nadrealan prizor: objekt je u potpunosti dovršen, plaćen i opremljen, ali njime ne prolazi baš nitko. Iako je s hrvatske strane sve spremno – od brze ceste do suvremenog graničnog prijelaza – prometna komunikacija ostaje blokirana. Razlog za ovu nevjerojatnu situaciju nije u građevinskim propustima, već u dubokim političkim podjelama unutar Bosne i Hercegovine koje su još jedan međunarodni projekt pretvorile u simbol institucionalne paralize.

Hrvatska je u ovaj strateški pothvat uložila desetke milijuna eura, pokrivši polovicu troškova mosta te izgradnju brze ceste koja spaja Gradišku s autocestom Zagreb – Beograd. Ipak, ti su novci za sada bačeni u vjetar jer susjedna država nije ispunila najosnovniji uvjet – postavljanje carinskih i graničnih službi na svojoj strani obale.
Političko ucjenjivanje preko leđa putnika
Glavni kočničar projekta je Zijad Krnjić, bošnjački član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH, koji je stopirao izmjene propisa nužne za otvaranje prijelaza. Njegov je uvjet promjena modela raspodjele poreznih prihoda između entiteta, tvrdeći da je trenutačni sustav nepravedan prema Sarajevu. Dok se Banja Luka i Sarajevo nadmeću oko novca, most stoji kao spomenik neuspjeha. S obzirom na nastalu štetu, sve se glasnije postavlja pitanje: može li Hrvatska pravno natjerati susjede na akciju?
- Hrvatska je ispunila sve ugovorne obveze na vrijeme.
- Investicija uključuje most, pristupne ceste i granični terminal.
- Bosna i Hercegovina nije osigurala ljudstvo i carinsku infrastrukturu.

Pravna bitka bez jasnog pobjednika
Konzultacije s međunarodnim pravnicima otkrivaju sivu zonu. Iako bi Hrvatska teoretski mogla pokrenuti tužbu protiv Bosne i Hercegovine, ishod bi bio krajnje neizvjestan. Problem leži u manjkavim ugovorima u kojima nije precizno definirano što se događa ako jedna strana odbije otvoriti svoj dio prijelaza. Za sada, institucije poput Hrvatskih cesta i nadležnih ministarstava ne planiraju sudske postupke, ističući da će cesta biti u funkciji tek kada se riješe problemi izvan njihove nadležnosti.
Čak ni Europska unija, koja je projekt sufinancirala milijunskim grantovima, trenutačno ne povlači oštre poteze. Iako je Bruxelles planirao svečano otvaranje, delegacija je u zadnji tren otkazala dolazak shvativši da od prometa neće biti ništa. Ova situacija šalje lošu poruku stranim investitorima i ostavlja gorak okus još jedne regionalne blamaže u kojoj politika nadvladava logiku i javni interes.
