Menopauza označava posljednju menstruaciju u životu žene, no tek nakon što prođe punih godinu dana bez krvarenja može se sa sigurnošću reći da je žena ušla u postmenopauzu. Iako se u svakodnevnom govoru često kaže da je žena „ušla u menopauzu“, medicinski ispravan izraz je upravo postmenopauza. Riječ je o prirodnoj fazi života, ali promjene koje tada nastupaju – osobito hormonalne – mogu imati snažan utjecaj na zdravlje i kvalitetu života.
O izazovima tog razdoblja govori dr. Marko Jovanovac, ginekolog iz IMC Priora, ističući važnost pravodobne dijagnostike i individualnog pristupa svakoj pacijentici u Hrvatskoj.
Što zapravo znači menopauza, a što postmenopauza?
Menopauza je naziv za posljednju mjesečnicu, dok se postmenopauza definira tek nakon 12 mjeseci bez menstruacije. Najčešće se javlja između 45. i 52. godine života. Ako menstruacije prestanu prije 40. godine, riječ je o preuranjenoj menopauzi, stanju koje zahtijeva hormonsko nadomjesno liječenje. Razlog je jednostavan – ženski spolni hormoni nisu važni samo za reprodukciju. Oni sudjeluju u brojnim metaboličkim procesima, uključujući očuvanje gustoće kostiju i zdravlje krvožilnog sustava. Njihov nagli gubitak povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema.
Tko je u najvećem riziku?
Prema riječima dr. Jovanovca, žene koje uđu u postmenopauzu već u ranim četrdesetima, a uz to su pušačice i imaju nižu tjelesnu težinu, izložene su izrazito visokom riziku od razvoja osteoporoze. Posljedice toga mogu biti patološki prijelomi, dugotrajna invalidnost i znatno smanjena kvaliteta života u starijoj dobi. Kako bi se ti rizici smanjili, u odsutnosti kontraindikacija primjenjuje se hormonska nadomjesna terapija. Prije početka liječenja nužno je isključiti određena stanja poput bolesti jetre, srca i krvnih žila.
Prednosti terapije i zdravlje srca
Kod žena koje imaju izražene simptome – valove vrućine, nesanicu, pad koncentracije i umor – a još su radno aktivne, terapija može donijeti dvostruku korist. Već nakon mjesec do dva ublažava neugodne simptome, a dugoročno pomaže u prevenciji osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti. Do 50. godine života rizik od srčanog i moždanog udara kod žena znatno je manji nego kod muškaraca. Međutim, između 50. i 60. godine taj se rizik gotovo izjednačava, a nakon 65. godine kod žena u Hrvatskoj čak postaje veći.
Jedan od ključnih razloga je pad razine estrogena. Ovaj hormon ima zaštitnu ulogu – povoljno djeluje na razinu kolesterola i štiti unutarnju stijenku krvnih žila. Iako se estrogen može nadomjestiti terapijom, u Hrvatskoj je njezina primjena i dalje znatno rjeđa nego u zapadnim zemljama. Pravovremeni pregledi i informiranost ključni su za očuvanje zdravlja žena u ovom razdoblju.
