Nismo imali civilizaciju dok nismo imali gradove, a nismo imali gradove dok nismo razvili poljoprivredu. Tako barem glasi široko prihvaćeni narativ u „velikoj povijesti” — narativ koji je prilično uzdrman otkrićem ruševina na lokalitetu Göbekli Tepe, ili „Trbušasto brdo”, u jugoistočnoj Turskoj. Čini se da je ovo drevno naselje bilo naseljeno otprilike od 9500. do 8000. godine prije Krista.
Da bismo to stavili u perspektivu, ovo drevno naselje prethodi piramidama u Gizi za gotovo 8.000 godina, a Stonehengeu za oko 6.000 godina. Iako se nekada vjerovalo da je to mjesto korišteno isključivo u ritualne svrhe, kasnija istraživanja otkrila su dokaze koji sugeriraju da je bilo domaćin raznim aktivnostima koje povezujemo s urbanom civilizacijom, a ne s onim što obično smatramo nalazištima lovaca-sakupljača. Je li to dovoljno razloga da revidiramo naše cjelokupno razumijevanje povijesti čovječanstva?
Arhitektonska čuda koja prkose vremenu
Poput Stonehengea, struktura Göbekli Tepea uključuje krugove vapnenačkih stupova u obliku slova T, od kojih mnogi sadrže gravure životinja. Ovi stupovi raspoređeni su u ograđene prostore koji zajedno čine mjesto koje pokazuje arheološku složenost koja bi vjerojatno bila previše napredna za obične lovce-sakupljače tog doba.
Stručnjaci su fascinirani preciznošću i trudom potrebnim za izgradnju ovakvog kompleksa u doba za koje smo smatrali da nije posjedovalo takve organizacijske sposobnosti. Sama činjenica da su ti masivni kameni blokovi klesani i transportirani bez upotrebe kotača ili teglećih životinja izaziva divljenje i brojna pitanja.
Od svetišta do trajnog naselja
Klaus Schmidt, arheolog koji je vodio iskapanja na Göbekli Tepeu između 1996. i 2014. godine, vjerovao je da je to bilo „svetište, a možda i regionalno hodočasničko središte gdje su se ljudi okupljali kako bi obavljali vjerske obrede”. Međutim, nakon njegove smrti, pojavili su se novi dokazi koji su promijenili tu sliku. Pronađeni su:
- Dokazi o postojanju kuća.
- Sustavi cisterni za vodu.
- Alati za obradu žitarica.
Ovi nalazi ukazuju na „potpuno razvijeno naselje s trajnim stanovanjem” mnogo prije pojave poljoprivrede. Ovo otkriće sugerira da su se društvene i tehnološke inovacije povezane s „civilizacijom” možda pojavile dugo prije pojave poljoprivrede, gradova ili pripitomljenih životinja — pod uvjetima vrlo različitim od onih koje su povjesničari prethodno pretpostavljali. No, što se tiče razloga zašto je sve to uopće izgrađeno, ove nove informacije dovele su do više pitanja nego odgovora.
Astronomske teorije i zaboravljena kataklizma
Jedna teorija, koja je manje općeprihvaćena ali izuzetno intrigantna, drži da je Göbekli Tepe bio astronomski opservatorij, a možda i spomenik razornom udaru kometa koji se dogodio prije 13.000 godina. Možda je to bio „posljednji pokušaj društva lovaca-sakupljača da se održe na svom nestajućem načinu života dok je svijet prelazio na poljoprivredu”.
To je mogla biti prva velika tehnološka revolucija u ljudskoj povijesti, ali sigurno nije bila posljednja. Dok mi ovdje u dvadeset i prvom stoljeću promatramo ruševine Göbekli Tepea — od kojih većina još uvijek nije iskopana — prirodno se nalazimo u razmišljanju o dugoročnim izgledima za opstanak naše vlastite civilizacije. No, novija otkrića drugih, još starijih ruševina s izrazito urbanom strukturom na drugim mjestima u Turskoj, također mogu učiniti da se osjećamo kao da naš način života nije baš toliko moderan kao što smo zamišljali.
