Dugo traženi odgovor: Stres i gubitak kose
Bez sumnje, to je jedna od fraza koju smo slušali do iznemoglosti: stres uzrokuje ispadanje kose. A ako se to dogodi u jesen, povećanje je mnogo veće. Problem je bio što znanost nije pronašla jasnu korelaciju koja bi mogla potvrditi da je to 100% istinito. Znali smo da stres podiže razinu kortizola i da to remeti cikluse rasta kose, ali nam je nedostajalo „kako”. Nešto što smo sada uspjeli razriješiti.
Put do novih tretmana
U svijetu estetike postoji velika potražnja za tretmanima koji rješavaju probleme ćelavosti, poput šampona, vitaminskih dodataka, a opcija transplantacije folikula dlake je bez sumnje svakodnevna pojava. Zato točno razumijevanje zašto kosa ispada u određenim situacijama može pomoći u razvoju većeg broja lijekova.
Prekretnica u istraživanju
Dobra vijest koja nam je pred očima dolazi iz studije objavljene u časopisu Cell, potkrijepljene prethodnim istraživanjima koja su pronašla kariku koja nedostaje u vezi sa stresom i gubitkom kose.
A priori se moglo misliti da je kortizol, takozvani „hormon stresa”, odgovoran za ovaj gubitak. Međutim, znanost je preokrenula smjer ukazujući na električno preopterećenje živčanog sustava koje doslovno „prži” stanice dlake.
Sustav borbe ili bijega: Ključni krivac
Naš živčani sustav ima dva vrlo jasna dijela. Jedan koji nazivamo „parasimpatičkim” – to je kočnica organizma i aktivan je kada smo najopušteniji. No, s druge strane, imamo „simpatički” sustav koji se aktivira u trenucima stresa, kako bi povećao broj otkucaja srca ili krvni tlak.
Upravo taj sustav uzrokuje ovaj neželjeni učinak, ponajprije zato što se aktivacijom proizvodi epinefrin ili noradrenalin, snažan vazokonstriktor koji dovodi više krvi u mišiće, povećava krvni tlak i ubrzava rad srca. I upravo ta tvar putuje do folikula dlake, djelujući gotovo kao otrov za matične stanice koje su zadužene za regeneraciju kose.
Mehanizam oštećenja: Smrt mitohondrija
Sve stanice našeg organizma trebaju energiju za funkcioniranje, poput malih tvornica. Energija se „generira” u onome što nazivamo mitohondrijima, koji doslovno uzimaju kisik iz krvi kako bi proizveli reakciju koja oslobađa energiju koju će stanica koristiti za obavljanje svih svojih zadataka, poput sinteze potrebnih elemenata koje sadrži naša kosa.
Problem je što s dolaskom noradrenalina u stanice, ti mitohondriji umiru, a proizvodni sustav bez energije osuđen je na propast. I to je upravo ono što se događa stanicama folikula dlake, uzrokujući kolaps sustava i prateći gubitak kose.
To je dokazano na miševima, gdje je blokiranjem ulaznih vrata noradrenalina u stanice folikula dlake primijećeno da je gubitak kose blokiran.
Uloga imunološkog sustava
Osim učinka noradrenalina, nalazimo i učinak naše vlastite obrane. Mnogi su faktori koji mogu aktivirati imunološki sustav oko folikula, što objašnjava zašto je stres tako čest okidač alopecije areate, autoimune bolesti gdje vlastito tijelo napada svoje folikule kao da su nešto strano, iako su vlastiti.
Budućnost rješavanja ćelavosti
Kao što smo ranije spomenuli, s ovim otvorenim vratima, farmakologija sada može raditi na traženju načina za blokiranje učinka noradrenalina u tim stanicama bez utjecaja na ostatak tijela (gdje je vrlo potreban). Iako je ne stresirati se i voditi miran život, istina je, možda najbolji mogući tretman kako za ćelavost tako i za druge bolesti, u današnjem društvu to je bez sumnje veliki izazov.
