Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) najavio je isplatu godišnjeg dodatka na mirovinu za sljedeći tjedan. Automatski izračun već je dovršen za svakog pojedinog umirovljenika, dok će točan datum isplate HZMO naknadno objaviti. Iako je poznato da dodatak neće ulaziti u izračun poreza na dohodak te da je izuzet od ovršnih postupaka, umirovljenici bi ipak trebali obratiti pozornost na jedan izuzetno važan detalj vezan uz isplatu.
Povijesna isplata i pripreme HZMO-a
Godišnji dodatak na mirovinu uveden je kroz mirovinsku reformu te će se umirovljenicima isplatiti po prvi put ove godine. Sve tehničke i administrativne pripreme za ovu isplatu su uspješno završene, a sredstva će biti transferirana tijekom idućeg tjedna. HZMO će službenim putem obavijestiti sve korisnike o preciznom datumu isplate. Veliki broj upita koji pristižu od čitatelja i korisnika potvrđuje kako mnogi umirovljenici s nestrpljenjem iščekuju ovaj financijski dodatak.
Trajno pravo i način izračuna
Ovaj dodatak smatra se trajnim pravom unutar mirovinskog sustava i čini sastavni dio mirovinskog okvira. Proces određivanja iznosa funkcionira na sljedeći način:
- Svake godine u listopadu, uoči rebalansa državnog proračuna, Vlada će odrediti iznos dodatka po godini staža.
- Isplata je predviđena za prosinac.
- Trenutni iznos određen je na šest eura po godini staža.
To u praksi znači da će umirovljenik s 30 godina radnog staža dobiti jednokratni iznos od 180 eura. Iako su mnogi umirovljenici izrazili nezadovoljstvo visinom ovog iznosa, očekivanja su da će on rasti u nadolazećim godinama. Prema riječima zamjenika ravnatelja HZMO-a, Ive Bulaje, država će za ovogodišnji godišnji dodatak izdvojiti više od 215 milijuna eura.
Prelazak cenzusa od 600 eura i porezni tretman
Ključna informacija za mnoge jest da godišnji dodatak na mirovinu nije oporeziv. Također, on se ne računa u dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje koje pokriva država, te je u potpunosti izuzet od ovrhe.
To konkretno znači sljedeće: čak i ako isplata ovog dodatka uzrokuje da mjesečni prihod umirovljenika prijeđe prag od 600 eura za porez na dohodak, porez se neće naplatiti. Upravo je to razlog zašto se redovna mirovina i godišnji dodatak isplaćuju odvojeno – kako bi se izbjegle bilo kakve pogreške u poreznom izračunu.
Očekuje se da će porez na dohodak na sve mirovine biti ukinut kroz zakonodavne izmjene planirane za iduću godinu, s implementacijom koja bi trebala započeti 2027. godine. Do tada, zbog očekivanog rasta iznosa mirovina, više od 50 posto umirovljenika vjerojatno će se naći u takozvanoj „zoni poreznih škara”.
Što s ovrhama? Obavezan zaštićeni račun
Jedno od najčešćih pitanja umirovljenika odnosi se na ovršne postupke. Konkretno, moraju li pojedinci koji su pod ovrhom prijaviti ovaj dodatak Financijskoj agenciji (FINA) kako bi bio isplaćen na zaštićeni račun i može li se takozvana „trinaesta mirovina” zaplijeniti na isti način kao i redovna mirovina.
Kada je riječ o ovrhama, potreban je dodatni oprez:
- Iako je sam godišnji dodatak zakonski izuzet od zapljene, umirovljenici koji su već pod ovrhom moraju imati otvoren zaštićeni račun.
- Umirovljenici s postojećim ovrhama na mirovini većinom već imaju takav račun kako bi osigurali da im se ne zaplijeni cijela mirovina.
U slučaju novih ovršnih postupaka, ključno je što prije otvoriti zaštićeni račun. Nije potrebno podnositi posebnu obavijest FINA-i specifično za ovaj dodatak, jer se primanja koja su zakonski izuzeta od ovrhe automatski isplaćuju na zaštićeni račun, pod uvjetom da on postoji.
