U Hrvatskoj je nedavno potvrđen iznimno rijedak slučaj gube, odnosno lepre – bolesti koja u našoj zemlji nije bila zabilježena više od tri desetljeća. Prema informacijama koje je potvrdilo Ministarstvo zdravstva, a prenio HRT, riječ je o stranom radniku iz Nepala. Ovaj izolirani slučaj zabilježen je prije desetak dana na širem području Splita, što je izazvalo interes javnosti, ali i brzu reakciju struke.
Oboljela osoba trenutačno se nalazi na bolničkom liječenju, a svi njezini bliski kontakti odmah su identificirani i stavljeni pod strogi zdravstveni nadzor kako bi se spriječilo bilo kakvo potencijalno širenje, iako stručnjaci naglašavaju da je rizik minimalan.
Simptomi i izazovi u dijagnostici bolesti
Iako povijesno percipirana kao teška i smrtonosna bolest koja je izazivala strah, lepra je danas bakterijska infekcija koja se uspješno liječi. Međutim, specifičnost ove bolesti leži u njezinoj vrlo dugoj inkubaciji koja može trajati i više od 20 godina, zbog čega je dijagnozu ponekad izuzetno teško postaviti na vrijeme.
Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju KBC-a Split, objasnila je kako promjene na koži jesu najčešći simptom, ali one na prvi pogled nisu uvijek prepoznatljive kao simptom lepre. Liječnici stoga moraju biti posebno oprezni.
Ključni simptomi na koje liječnici obraćaju pažnju uključuju:
- Promjene boje kože: Pojava područja hiperpigmentacije ili, suprotno tome, svjetlijih mrlja na koži.
- Čvorići: Pojava kvržica ili zadebljanja na koži koja ne prolaze.
- Gubitak osjeta: U naprednijim fazama moguća je smanjena osjetljivost u zahvaćenim područjima.
„Nije lako odmah posumnjati na lepru, ali kada imamo podatak da osoba dolazi iz područja gdje je bolest prisutna, infektolozi tada razmatraju i tu mogućnost”, pojasnila je dr. Pavičić Ivelja.
HZJZ poručuje: Nema opasnosti za javno zdravlje
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) stižu umirujuće poruke. Stručnjaci naglašavaju da ne postoji ugroza za širenje bolesti u općoj populaciji. Naime, bolest se ne širi lako i zahtijeva dugotrajan kontakt.
„Nakon postavljanja dijagnoze oboljela osoba odmah je započela propisanu antibiotsku terapiju. Svi bliski kontakti su pravodobno identificirani te uključeni u program zdravstvenog nadzora ili kemoprofilakse”, navode iz HZJZ-a. Važno je istaknuti da nakon početka liječenja osoba vrlo brzo prestaje biti zarazna, te da nema rizika prijenosa bolesti u uobičajenim socijalnim kontaktima kao što su rukovanje, sjedenje u istoj prostoriji ili prolazni susreti.
Protokoli liječenja i definicija bliskog kontakta
Hrvatski zdravstveni sustav pokazao se potpuno spremnim za ovakve situacije. Provode se standardni epidemiološki postupci koji uključuju liječenje oboljelog, identifikaciju bliskih kontakata te njihovo praćenje ili preventivno liječenje prema potrebi.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, rizik od zaraze postoji samo kod specifičnih uvjeta:
- Dugotrajan kontakt s neliječenim bolesnikom.
- Redovit i neposredan suživot (npr. članovi istog kućanstva).
- Kapljični prijenos kroz blisku interakciju tijekom dužeg perioda.
Ciljano usmjereni epidemiološki pristup, kako naglašavaju iz HZJZ-a, omogućuje učinkovitu zaštitu zdravlja stanovništva bez nepotrebnog uznemiravanja šire javnosti. Građani stoga mogu biti mirni jer je situacija pod potpunom kontrolom zdravstvenih službi.
