Hrvati se sve češće odlučuju držati gotovinu izvan banaka. Vrijednost gotovine u optjecaju u Hrvatskoj krajem 2025. godine dosegla je 443 milijarde kuna, što predstavlja rast od 7,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Što je 'gomilanje gotovine’ i zašto Hrvati to čine?
Prema podacima servisa Forex Club, fenomen poznat kao ’gomilanje gotovine’ (cash hoarding), odnosno nakupljanje gotovine izvan bankovnog sustava, postaje sve rašireniji u Hrvatskoj. Hrvati ne troše gotovinu, već je skupljaju kao svojevrsno osiguranje. Istraživanja su pokazala da više od dvije trećine Hrvata drži gotovinu 'za svaki slučaj’, iako dio stručnjaka sugerira da bi se ova pojava mogla povezivati i sa sivom ekonomijom.
Povlačenje gotovine iz banaka: rast unatoč promjenama u plaćanju
Kako navodi servis, pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke (HNB), krajem kolovoza 2025. godine, vrijednost gotovine u optjecaju u Hrvatskoj dosegla je 443 milijarde kuna – to je porast od 7,4 posto u usporedbi s krajem 2024. godine, kada je iznosila 413,1 milijardu kuna. Godinu dana ranije, 2024., zabilježen je najveći godišnji rast od pandemije COVID-19 – čak 9,5 posto, odnosno 35,9 milijardi kuna više nego godinu prije. Zanimljivo je da se ovaj rast događa u vremenima kada sve rjeđe posežemo za novčanicama prilikom plaćanja u trgovinama.
Godine 2024. primijećen je značajan porast potražnje za novčanicama viših apoena. Stručnjaci iz Hrvatske narodne banke (HNB) ističu da, iako gotovina prestaje biti popularno sredstvo plaćanja, njezina rastuća vrijednost u optjecaju ukazuje na promjenu njezine uloge u gospodarstvu. Ona postaje prvenstveno alat za osiguranje.
Gotovina kao 'financijski jastuk’ za Hrvate
Istraživanja HNB-a pokazuju da gotovinu 'za svaki slučaj’ drži već više od dvije trećine Hrvata, najčešće u iznosu do 5 tisuća kuna. Ono što je važno, ovaj je trend međugeneracijski. Iako mlađe generacije radije koriste elektronička plaćanja, i oni prepoznaju vrijednost posjedovanja fizičke gotovine kao osiguranja.
Glavni pokretači gomilanja gotovine
Stručnjaci citirani u servisu ističu da fenomen 'gomilanja gotovine’ pokreće nekoliko ključnih čimbenika:
- Rastuća geopolitička nesigurnost i krize: Nestabilnost u svijetu potiče ljude da traže opipljiviju sigurnost.
- Strah od kvarova sustava plaćanja: Potencijalne tehničke smetnje u digitalnom bankarstvu stvaraju potrebu za alternativom.
- Niske kamatne stope na štednju: S obzirom na niske povrate na bankovne depozite, držanje gotovine postaje privlačnije.
- Potreba za očuvanjem privatnosti transakcija: Anonimnost koju gotovina nudi sve je cjenjenija u digitalnom dobu.
Unatoč smanjenju broja bankomata, gotovina je i dalje dostupna
Iako Hrvati sve više cijene gotovinu, broj bankomata u zemlji opada. Do kraja rujna 2025. godine njihov se broj smanjio za 211 u usporedbi s prethodnom godinom. Međutim, HNB jamči da je dostupnost bankovnih usluga i dalje visoka – 98,65 posto stanovnika ima blizak pristup bankomatu ili drugoj instituciji koja nudi isplatu gotovine. Stručnjaci ističu da, iako se infrastruktura smanjuje, gotovina ne nestaje – mijenja se samo njezina funkcija.
