Docent poslovne ekonomije na Visokoj školi u švedskom gradu Skövdeu, Danilo Brozović, objavio je opsežnu znanstvenu analizu pod naslovom „Društveni kolaps: pregled literature“. U tom radu sustavno je istražio što suvremena znanost zna o propadanju civilizacija kroz povijest te kakva bi mogla biti sudbina današnjeg globalnog društva u kontekstu klimatskih promjena.
Može li klimatska kriza dovesti do kolapsa civilizacije?
Prema Brozoviću, pojam kolapsa civilizacije iznimno je složen i ne može se svesti na jedan uzrok. Riječ je o procesu koji zahtijeva interdisciplinarni pristup – od ekonomije i sociologije do ekologije i politologije. Iako se o propasti civilizacija raspravlja stoljećima, pitanje kolapsa globalne civilizacije postalo je posebno aktualno tek posljednjih godina.
Glavni razlog tome su klimatske promjene. Sustavi na kojima se temelji suvremeno društvo sve teže funkcioniraju, a brojke su sve alarmantnije. Gotovo cijelo posljednje desetljeće obilježile su rekordno visoke temperature, dok koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi doseže razine kakve nisu zabilježene milijunima godina.
Ima li još vremena za blage promjene?
Prema znanstvenim procjenama, prostor za postupne i bezbolne prilagodbe rapidno se smanjuje. Promjene koje su pred nama bit će duboke i bolne, a odgađanje reformi samo povećava cijenu koja će se morati platiti. Političke elite nalaze se u paradoksalnoj situaciji: svjesne su potrebe za radikalnim zahvatima, ali strahuju od pada standarda i gubitka vlasti.
U suvremenom društvu snažno je prisutno uvjerenje da će tehnološke inovacije, poput umjetne inteligencije ili nuklearne fuzije, same po sebi riješiti krizu. No Brozović upozorava da se taj optimizam temelji na prošlim iskustvima i ne mora vrijediti zauvijek. Postoji točka nakon koje dodatni napori više ne donose proporcionalne koristi.
Što nas čeka u budućnosti?
Prema aktualnim procjenama, globalno zagrijavanje od 2 °C moglo bi se dosegnuti već oko sredine stoljeća. Posljedice toga bit će dramatične, osobito u područjima blizu ekvatora, gdje bi život mogao postati gotovo nemoguć. Milijarde ljudi bit će prisiljene na migracije, prvenstveno prema sjeveru. Riječ je o potencijalno stotinama milijuna klimatskih izbjeglica, što predstavlja izazov bez presedana za Europu.
- Promjene u gospodarstvu i povratak lokalnoj proizvodnji
- Prilagodba poljoprivrede novim uvjetima
- Pojava tropskih vrsta riba u Jadranu
- Selidba vinogradarstva prema sjeveru Europe
Kakav svijet ostavljamo budućim generacijama?
Ako se ništa ne promijeni, buduće generacije živjet će u toplijem i nestabilnijem svijetu. Demokracija, opskrba energijom i dostupnost pitke vode mogli bi postati ozbiljni izazovi. Brozović zaključuje da opstanak neće ovisiti samo o tehnologiji ili politici, već ponajviše o društvenoj solidarnosti. Ključ budućnosti leži u međusobnoj brizi, suradnji i spremnosti na promjenu načina života.
