Inflacija u Hrvatskoj ponovno je pokazala znakove blagog ubrzanja, potvrđujući da pritisci na potrošačke cijene još uvijek nisu u potpunosti nestali. Prema najnovijim podacima koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS) u svojoj drugoj procjeni, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u studenome 2025. godine bile su u prosjeku više za 3,8 posto na godišnjoj razini.
Ovaj podatak potvrđuje prvu procjenu objavljenu početkom mjeseca, a gledajući na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad, potrošačke cijene porasle su za 0,6 posto.
Trend kretanja inflacije kroz mjesece
Uspoređujući najnovije podatke s prethodnim mjesecima, vidljivo je blago ubrzanje inflatornih pritisaka nakon kratkotrajnog usporavanja. Dok je u listopadu godišnja stopa inflacije iznosila 3,6 posto, u rujnu je bila nešto viša, na razini od 4,2 posto. Tijekom ljetnih mjeseci, odnosno u kolovozu i srpnju, inflacija se stabilno kretala na razini od 4,1 posto.
Povratak na stopu od 3,8 posto sugerira da se određene kategorije proizvoda i usluga ponovno suočavaju s rastom cijena, što izravno utječe na kupovnu moć građana.
Što je najviše poskupjelo?
Analiza glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena otkriva znatne razlike između sektora. Na godišnjoj razini, najveći generatori inflacije u studenome bili su:
- Usluge: Zabilježile su najveći skok, poskupjevši za 6,6 posto.
- Energija: Cijene u ovom sektoru porasle su za značajnih 5,2 posto.
- Hrana, piće i duhan: Ova kategorija, koja najviše pogađa kućne budžete, skuplja je za 4,1 posto.
S druge strane, jedina kategorija koja bilježi pozitivan trend za potrošače su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, koji su na godišnjoj razini zabilježili blago pojeftinjenje od 0,1 posto.
Mjesečne promjene i utjecaj energije
Kada promatramo promjene na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad, situacija je jasna – energija je glavni pokretač rasta. U samo mjesec dana, cijene energije porasle su za 3,5 posto, što je značajan udarac s obzirom na dolazak hladnijih dana.
Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije također su zabilježili minimalan rast od 0,1 posto, dok su cijene u kategorijama hrane, pića, duhana i usluga ostale uglavnom stabilne i nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec.
Zaključno, podaci DZS-a potvrđuju da se inflacija u Hrvatskoj i dalje zadržava na povišenim razinama. Iako neke kategorije pokazuju stagnaciju ili čak blagi pad cijena, najveći pritisak i dalje dolazi iz sektora energije i usluga, što zahtijeva daljnji oprez u planiranju kućnih financija.
