Mit o štetnosti svakodnevnog konzumiranja jaja za doručak odavno su opovrgli nutricionisti i znanstvenici. Kod zdravih osoba ona predstavljaju jedan od najvrednijih sastojaka u prehrani. Međutim, kao i kod svakog proizvoda, pretjerani entuzijazam nije preporučljiv jer se pokazuje da jaja ne odgovaraju svima jednako.
Jaja su element prehrane koji izaziva ne manje sumnji i pitanja od kave na prazan želudac. Nutricionisti naglašavaju da ne treba odustajati od jaja ako ne postoje jasne kontraindikacije, jer su ona izvor punovrijednih proteina koji opskrbljuju tijelo svim potrebnim aminokiselinama. Osim toga, ona su prava riznica nutrijenata:
- Vitamini: Sadrže vitamine A, D, E i K.
- Minerali: Bogata su željezom, selenom i fosforom.
- Kolin: Ključan sastojak koji podržava rad mozga i jača pamćenje.
Ipak, postavlja se pitanje djeluju li jaja u svakom obliku isto? Postoji tisuću različitih načina njihove pripreme. Stoga, korak po korak, objašnjavamo koja su jaja najzdravija i u kojoj ih količini treba konzumirati, s posebnim naglaskom na osobe iz rizičnih skupina.
Kada jaja mogu štetiti? Oprez kod najmlađih
Prehrana malog djeteta mora se proširivati postupno. Roditelji uvode namirnice iz različitih skupina jednu po jednu kako bi mogli promatrati reakciju organizma, koji se još ne zna nositi sa svime. Pri uvođenju jaja u prehranu dojenčeta potrebna je velika opreznost jer se nakon konzumacije može pojaviti alergijska reakcija u obliku osipa, pa čak i problema s disanjem.
Stručnjaci preporučuju da započnete s tvrdo kuhanim jajima ili dobro pečenom kajganom. Dijete ih može probati već između 6. i 7. mjeseca života. Štoviše, liječnici navode da uvođenje jaja u prehranu u tom razdoblju može zapravo smanjiti rizik od alergija u budućnosti, ali ključno je pratiti reakcije.
Jaja i kolesterol: Što kažu najnovija istraživanja?
Na jaja bi također trebale paziti odrasle osobe koje imaju povišen kolesterol. Ipak, važno je napomenuti da najnovija istraživanja pokazuju kako umjerene količine jaja (do 2 komada dnevno) nemaju značajan utjecaj na povišenje razine kolesterola u krvi, ali samo u situaciji kada se konzumiraju bez dodatne masnoće.
To znači da način pripreme igra ključnu ulogu. Osobe iz ove rizične skupine svakako bi trebale konzultirati količinu jaja u svakodnevnoj prehrani sa svojim liječnikom kako bi pronašli optimalan balans.
Tko još treba biti oprezan? Problemi s jetrom i bubrezima
Kontraindikacija za konzumaciju jaja mogu biti uznapredovale bolesti jetre i bubrega. Ovdje rizici dolaze iz različitih dijelova jajeta:
- Za jetru: Prijetnju predstavlja žumanjak koji sadrži veliku količinu masti. Kod zdravih osoba masti imaju korisno djelovanje jer daju energiju i povećavaju apsorpciju vitamina, međutim, kod ozbiljnog masnog oboljenja jetre mogu biti preveliko opterećenje. U takvoj situaciji nužno je s liječnikom utvrditi mogu li jaja biti prisutna u dijeti, i ako da, u kojoj količini i obliku.
- Za bubrege: Kod osoba s dijagnosticiranom bolešću bubrega prijetnju može predstavljati bjelančevina. Pokazuje se da prevelika količina punovrijednih proteina ne odgovara svima.
Zašto proteini mogu opteretiti bubrege?
Tijekom procesa “obrade” proteina u organizmu nastaju produkti metabolizma bjelančevina, uglavnom dušikovi spojevi. Zdravi bubrezi bez problema filtriraju te spojeve i uklanjaju ih iz tijela. Međutim, kada bubrezi rade slabije, višak dušikovih spojeva postaje dodatno opterećenje.
Kao rezultat toga, jaja mogu utjecati na pogoršanje filtracijske funkcije bubrega i pojačati simptome kao što su:
- Kronični umor.
- Osjećaj “težine” u organizmu.
Preporuke o količini konzumiranih jaja trebaju se utvrđivati individualno s liječnikom, ovisno o stadiju bolesti. U nekim slučajevima male količine bjelančevina mogu biti dopuštene, ali isključivo pod strogom kontrolom specijalista.
