U jednom trenutku Božić ili Nova godina mogu prestati biti „sretni blagdani“ i pretvoriti se u emocionalno bojno polje. Scena je dobro poznata: stol je postavljen, lampice svijetle, poruke na mobitelu pristižu jedna za drugom, a netko, između zdravice i neugodne šale, ispali rečenicu koju nitko nije htio čuti. Politički komentar, prikrivena kritika, indiskretno pitanje o novcu, partneru, poslu ili osobnim odlukama.
Iako reklame uporno prodaju idiličnu sliku, milijuni ljudi blagdane ne doživljavaju kao trenutke čiste sreće. Prema nedavnim istraživanjima American Psychological Association, gotovo 9 od 10 odraslih osoba navodi da im nešto uzrokuje stres u ovo doba godine, a oko 40 % priznaje da im se razina stresa povećava tijekom blagdana u odnosu na ostale dijelove godine.
Između „trebao bih“ i „želim“
Psihijatar Aaron Beck, jedan od utemeljitelja kognitivne psihologije, prije nekoliko je desetljeća pokazao kako automatske distorzirane misli izravno utječu na raspoloženje. Blagdansko vrijeme idealno je za takva uvjerenja: društvene mreže prikazuju savršene večere, filmovi obećavaju čarobna pomirenja, dok stvarnost donosi prazne stolice, nedavne gubitke, stare sukobe i neugodne razgovore.
Iz perspektive pozitivne psihologije, Martin Seligman ističe da se blagostanje ne sastoji u uklanjanju negativnih emocija, već u razvijanju unutarnjih resursa za njihovo prevladavanje: otpornosti, smisla i zdravih veza. Daniel Goleman, stručnjak za emocionalnu inteligenciju, naglašava da se prava zrelost primjećuje upravo u trenucima napetosti – kada smo sposobni regulirati osjećaje prije nego što reagiramo.
9 odluka koje možete donijeti za mirnije blagdane
Evo konkretnih odluka koje možete donijeti kako biste izbjegli nepotrebne rasprave i zaštitili svoj mir:
- 1. Prihvatite da ne vole svi blagdane: Za mnoge je prosinac razdoblje pojačane tuge („holiday blues“). Dopuštanje da supostoje radost i nostalgija prvi je korak u smanjenju emocionalnog pritiska.
- 2. Deaktivirajte zamku nerealnih očekivanja: Albert Ellis govorio je o imperativima koji nas zarobljavaju: „moram se slagati sa svima“, „moram biti sretan“. Preispitivanje tih uvjerenja moćan je protuotrov za frustraciju.
- 3. Planirajte misleći na mentalno zdravlje: Prema American Heart Association, 8 od 10 ljudi zanemaruje svoje zdravstvene potrebe tijekom blagdana. Delegiranje zadataka i pojednostavljivanje jelovnika može biti učinkovitije od bilo koje tehnike smirivanja u trenutku kad sukob već izbije.
- 4. Poštujte osjetljive obiteljske teme: John Gottman pokazao je da postoje „vječna“ pitanja u odnosima koja se neće riješiti za blagdanskom večerom. Dogovorite se unaprijed da se određene teme neće otvarati.
- 5. Trenirajte asertivnu komunikaciju: Brené Brown naglašava da je jasnoća čin ljubaznosti. Rečenice poput „ne želim danas razgovarati o toj temi“ štite vas od većih sukoba.
- 6. Razvijte emocionalni „plan za hitne slučajeve“: Identificirajte vlastite okidače. Ako znate da će vas određeni komentar izbaciti iz takta, unaprijed odlučite hoćete li se ustati od stola, promijeniti temu ili izaći na svjež zrak.
- 7. Razlikujte postavljanje granica od prekida odnosa: Esther Perel ističe da nema zdravog odnosa bez jasnih granica. Reći „neću dopustiti da mi se tako obraćaš“ nije napad, već zaštita vlastitog dostojanstva.
- 8. Izbjegavajte alkohol kao emocionalnu anesteziju: Alkohol smanjuje inhibicije i olakšava izgovaranje stvari koje u drugom kontekstu ne biste rekli. Umjerenost čuva kvalitetu razgovora i sprječava eskalaciju napetosti.
- 9. Redefinirajte što znači „dobro se provesti“: Slika „velikog savršenog stola“ je društveni konstrukt. Možete odabrati intimniju proslavu, putovanje ili vrijeme s prijateljima ako vam to više odgovara.
Pravi pokazatelj emocionalne zrelosti tijekom blagdana nije broj zdravica, već broj situacija u kojima odlučite ne zapaliti nepotreban fitilj. Budite svjesniji, pažljiviji prema sebi i poštujte vlastite granice kako biste ove blagdane proveli u istinskom miru.
