Velika Sfinga u Gizi, smještena u neposrednoj blizini Kaira, ostaje jedna od najzagonetnijih građevina svijeta. Pitanje zašto je točno stvorena i tko ju je izgradio do danas izaziva žustre rasprave među povjesničarima, arheolozima i geolozima. Iako stoji tisućljećima, njezine tajne tek se polako otkrivaju.
Veličanstveni div iz jednog bloka
Velika Sfinga, isklesana iz jednog ogromnog bloka vapnenca u Gizi, smatra se jednom od najpoznatijih statua na svijetu. Njezine dimenzije su zapanjujuće:
- Duljina iznosi impresivnih 78 metara.
- Visina doseže 20 metara.
To ovu građevinu čini jednom od najvećih monolitnih skulptura na planecie. Arheolozi tradicionalno povezuju njezino stvaranje s vladavinom faraona Kefrena (Khafre) prije otprilike 4500 godina, budući da se njegova piramida nalazi u neposrednoj blizini.
Teorija čuvara kraljevske grobnice
Jedna od najraširenijih teorija govori o zaštitnoj funkciji kipa. Istraživači pretpostavljaju da je Sfinga trebala utjeloviti samog faraona Kefrena i čuvati kraljevski pogrebni kompleks od pljačkaša grobova i zlonamjernika.
Povjesničarka Bettany Hughes slikovito je opisala građevinu kao „monumentalnog psa čuvara koji je pazio na faraonovu grobnicu”. U kulturi drevnog Egipta, sfinge su doista imale funkciju zaštitnika, pa su lokalni stanovnici mogli doživljavati ovaj kolosalni kip kao simbol upozorenja i moći.
Kontroverze oko starosti i vodena erozija
Unatoč službenoj verziji povijesti, neki egiptolozi i geolozi dovode u pitanje tradicionalno datiranje. Oni skreću pozornost na nedostatak natpisa koji bi izravno povezivali građevinu s Kefrenom.
Geolog Robert Schoch iznio je fascinantnu tvrdnju da se tragovi erozije na tijelu Sfinge razlikuju od erozije susjednih spomenika. Dok piramide pokazuju „klasičnu eroziju vjetrom”, Sfinga, prema njegovom mišljenju, pokazuje tragove vodene erozije uzrokovane obilnim kišama.
Schoch pretpostavlja da je Sfinga „morala postojati još u pred-saharskim vremenima, kada je klima bila mnogo umjerenija i vlažnija”. To bi moglo značiti da je njezino podrijetlo znatno starije nego što se mislilo, možda čak i tisućama godina prije nastanka egipatske civilizacije kakvu poznajemo. Drugi znanstvenici, međutim, ovu vodenu eroziju objašnjavaju redovitim poplavama Nila koje su stoljećima utjecale na skulpturu.
Misterij tunela i alternativne teorije
Alternativne teorije, često popularizirane putem televizijskih projekata i dokumentaraca, ponekad idu u krajnost sugerirajući uplitanje izvanzemaljskih civilizacija. Konkretno, iznesena je pretpostavka da je Sfinga mogla biti skladište zlata ili tehnologije koju su koristila bića „promijenjena od strane izvanzemaljaca”.
Bettany Hughes ističe postojanje fizičkih anomalija na samom kipu:
„Obično skriven od pogleda, duboki otvor blizu repa Sfinge, kako se vjeruje, povezan je s velikom komorom straga. Postoji još jedna manja komora, ravno ispred, ispod šapa. Skriveni tuneli ispod Sfinge mogli bi nas dovesti do novih, neotkrivenih blaga.”
Je li priroda bila prvi kipar?
Još jedna znanstvena hipoteza, koja je nedavno dobila na težini, jest da je Sfinga djelomično stvorena prirodnim procesima. Znanstvenici pretpostavljaju da su vjetar i pješčana erozija mogli formirati primarni oblik tzv. „yardanga” – stijene oblikovane vjetrom koja podsjeća na životinju – koju su kasnije ljudi doradili i pretvorili u Sfingu.
Tim sa Sveučilišta New York potvrdio je mogućnost takvog procesa u laboratorijskim eksperimentima. Voditelj istraživanja Leif Ristroph naglasio je da „yardanzi koji postoje danas nalikuju životinjama koje sjede ili leže, što potvrđuje naše zaključke”. Prema ovoj teoriji, priroda je obavila grubi posao, a drevni majstori su prepoznali oblik i dali mu lice faraona.
Iako rasprave i dalje traju, većina znanstvenika i dalje smatra da su Sfingu stvorili drevni egipatski majstori za vrijeme vladavine Kefrena kao čuvara kraljevske grobnice. No, tajnovitost koja okružuje njezinu izgradnju i dalje hrani maštu istraživača diljem svijeta.
