Gotovo tisuće kemijskih tvari prisutnih u plastici, koje se nalaze u kuhinjskom priboru, ambalaži i drugim kućanskim predmetima, mogu kontaminirati hranu i predstavljati rizike za zdravlje. Iako su ovi materijali znatno olakšali svakodnevni život i očuvanje namirnica, svakodnevna izloženost spojevima poput ftalata, bisfenola, usporivača gorenja i PFAS-a (per- i polifluoroalkilnih tvari) postavlja ozbiljna pitanja o njihovoj dugoročnoj sigurnosti i kumulativnim učincima na naš organizam.
Zabrinutost zbog prisutnosti kemijskih tvari u predmetima za svakodnevnu upotrebu intenzivirala se nakon studija koje su identificirale više od 16.000 spojeva povezanih s plastičnim materijalima, od kojih se najmanje 5.400 smatra opasnim za ljudsko zdravlje. Ove studije potvrđuju da ti spojevi mogu migrirati iz posuđa, ambalaže i industrijskih procesa u hranu, posebno kada se hrana zagrijava ili dođe u kontakt s masnim ili kiselim proizvodima. Izloženost nije ograničena samo na kuhinju: namještaj, tepisi i igračke također sadrže aditive koji se mogu oslobađati u kućnom okruženju.
Opasnost u kuhinji: Koji kemijski spojevi najviše zabrinjavaju?
Među skupinama tvari koje najviše zabrinjavaju ističu se:
- Ftalati: Koriste se za davanje fleksibilnosti plastici. Povezuju se s prijevremenim porodima i urođenim manama.
- Bisfenoli (poput BPA): Koriste se u bocama i premazima limenki. Povezani su s problemima plodnosti, pretilošću i dijabetesom.
- Usporivači gorenja: Prisutni u recikliranoj plastici i posuđu crne boje. Povezani su s padom dječjeg kvocijenta inteligencije i poremećajima neurorazvoja.
- PFAS (Perfluoroalkilne tvari): Poznate kao “vječne kemikalije” zbog svoje postojanosti u okolišu i tijelu. Povezane su s rakom bubrega i testisa, te neurorazvojnim poremećajima kao što su autizam i ADHD.
Svaka od ovih skupina uključuje desetke ili stotine spojeva s raznim učincima, od hormonskih poremećaja do neuroloških problema.
Kako se kemikalije prenose u našu hranu?
Migracija ovih tvari u hranu odvija se na više načina. Kuhinjski pribor, ambalaža i industrijska oprema mogu otpuštati spojeve kada se zagrijavaju ili kada u njima skladištimo masnu ili kiselu hranu. Studije pokazuju da veliki postotak analiziranih namirnica sadrži ove kemijske tvari, uključujući čak i dječje mlijeko i kruh. Posebno visoke koncentracije nalaze se u ultraprerađenoj hrani, a trudnice koje konzumiraju više takvih proizvoda često imaju više razine ftalata u urinu. Zagrijavanje plastike i konzumacija ultraprerađenih namirnica ključni su čimbenici koji povećavaju migraciju toksičnih spojeva.
Industrija nas uvjerava u sigurnost, ali stručnjaci upozoravaju
Kemijska i prehrambena industrija brane upotrebu ovih aditiva ističući njihove prednosti u pogledu trajnosti, sigurnosti i zaštite proizvoda. Iako se često ističe da su razine izloženosti ftalatima i BPA u prehrani sigurne, znanstvena zajednica podiže glas.
Stručnjaci naglašavaju da opasnosti postoje čak i pri niskim dozama, posebno kada je riječ o aditivima koji narušavaju endokrini sustav (sustav hormona). U Hrvatskoj, kao i globalno, problem leži u nedostatku informacija i sveobuhvatnoj procjeni sigurnosti za tisuće spojeva prisutnih u plastici, što otežava učinkovitu regulaciju i zaštitu javnog zdravlja. Znanstveni podaci pokazuju da više od 90% opće populacije ima mjerljive razine ovih spojeva u krvi ili urinu, što je jasan pokazatelj široke izloženosti u globaliziranom lancu opskrbe.
Praktični savjeti za smanjenje izloženosti
Kao pojedinci, ne možemo promijeniti industrijsku praksu preko noći, ali možemo donijeti svjesne odluke u vlastitoj kuhinji. Ovdje su ključni savjeti stručnjaka kako smanjiti izloženost kemikalijama:
- Izbjegavajte grijanje hrane u plastici: Nikada nemojte stavljati plastične posude u mikrovalnu pećnicu, a kuhanje u plastici izbjegavajte pod svaku cijenu. Koristite staklo ili keramiku.
- Smanjite konzumaciju ultraprerađene hrane: Što je hrana prerađenija, veća je vjerojatnost da je bila u kontaktu s plastičnim materijalima kroz dulje vrijeme i pod agresivnim uvjetima. Preferirajte domaću pripremu namirnica.
- Ne skladištite masnu i kiselu hranu u plastici: Kiselost i masnoća potiču migraciju kemikalija iz plastike. Za skladištenje koristite staklene posude.
- Budite oprezni s “BPA-free” naljepnicama: Iako je BPA izbjegnut, često se koriste drugi bisfenoli (poput BPS ili BPF) koji imaju slične štetne učinke.
Konačna poruka znanosti je jasna: do danas, niti jedna plastika za svakodnevnu upotrebu ne može se smatrati potpuno sigurnom za ljudsko zdravlje. Zato je ključno preuzeti kontrolu tamo gdje možemo – u našoj kuhinji i izboru namirnica.
