Kina je napravila ključni korak prema održivosti s znanstvenim otkrićem koje bi moglo promijeniti način upravljanja plastičnim otpadom. Grupa istraživača iz ove azijske zemlje uspjela je pretvoriti plastični otpad u ugljične materijale s kapacitetom za poboljšanje snage i trajnosti baterija, kako navodi časopis Sustainable Carbon Materials.
Ovaj revolucionarni rad, potaknut od strane Poljoprivrednog sveučilišta Shenyang i Kineske akademije znanosti, dokazuje da plastika više ne mora biti ekološka prijetnja, već se može pretvoriti u vrijedan energetski resurs. Istraživanje sugerira da bi ovi novi materijali mogli revolucionirati sektor skladištenja energije zahvaljujući svojoj visokoj električnoj vodljivosti i strukturnoj stabilnosti.
Problem pretvoren u priliku
Znanstvenici su uspjeli pretvoriti otpad u materijale visokih performansi kao što su grafen, porozni ugljik i ugljične nanocjevčice. Svi su ovi elementi ključni u proizvodnji litijskih baterija i superkondenzatora. Ne samo da poboljšavaju energetske performanse, već potiču i stvaranje lakših i održivijih uređaja.
Među istaknutim tehnikama je trenutačno Jouleovo zagrijavanje, proces sposoban generirati grafen u samo milisekundama, trošeći manje od 0,1 kilovat-sata po kilogramu. Ovaj se postupak dopunjuje metodama katalitičke pirolize i sinteze u jednom koraku, što omogućuje dobivanje materijala s visokom tehnološkom i ekonomskom vrijednošću.
Alternativa globalnom zagađenju
Planet svake godine generira više od 390 milijuna tona plastike, a ta brojka i dalje raste. Većina tog otpada završava zagađujući okoliš, budući da su tradicionalne metode, poput recikliranja ili spaljivanja, malo učinkovite i mogu generirati sekundarno zagađenje. U tom kontekstu, kinesko otkriće nudi stvarnu alternativu za iskorištavanje otpada kao čistog izvora energije.
„Naš je cilj pretvoriti plastični otpad u održivi resurs”, objasnila je dr. Gaixiu Yang s Instituta za pretvorbu energije Guangzhou. „Putem naprednih tehnologija karbonizacije, možemo povratiti ugljik iz plastike i ponovno ga upotrijebiti u energetskim i ekološkim primjenama”, dodala je istraživačica. Provedeni testovi pokazuju da porozni ugljik dobiven iz plastike može postići razine skladištenja energije bliske teorijskom maksimumu selenovih baterija, održavajući stabilnost tijekom više ciklusa punjenja i pražnjenja. Osim toga, ovi se materijali mogu koristiti za hvatanje CO₂ ili uklanjanje teških metala iz vode, čime se doprinosi dekontaminaciji okoliša.
Za profesoricu Yan Chen sa Tehnološkog sveučilišta Južne Kine, ovaj napredak „predstavlja obećavajući put prema kružnoj ekonomiji ugljika”. Istraživač je naglasio da „transformiranje plastike u funkcionalne materijale može zatvoriti krug između kontrole zagađenja i obnovljive energije”, učvršćujući prijelaz prema čišćem i održivijem energetskom modelu.
