Revolucionarna tehnologija u pustinji Tengger
Kineski znanstvenici provode ambiciozan projekt u pustinji Tengger, bacajući goleme količine modrozelenih algi kako bi pijesak pretvorili u obradivo tlo. Sojevi cijanobakterija iz ovih algi sposobni su izdržati ekstremne vrućine i dugotrajne suše, ali čim padne kiša, one se brzo šire formirajući koru bogatu biomasom. Ova kora stabilizira dine i stvara savršeno okruženje za uzgoj, što je prvi put u povijesti da se mikrobi koriste u masovnim razmjerima za preoblikovanje prirodnih krajolika.
Snaga cijanobakterija stara milijardama godina
Cijanobakterije su fotosintetski mikroorganizmi koji su se pojavili prije otprilike 3,5 milijardi godina i mogu se naći u gotovo svim ekosustavima. Jednom kada se kora formira, ona funkcionira kao koža koja prekriva pješčani teren i može izdržati vjetrove brzine do 36 km/h. Dok je tradicionalnim metodama stabilizacije pijeska potrebno između pet i deset godina za formiranje prirodne kore, ova nova metoda s algama ubrzava proces na svega godinu dana.
Inovativno „sjeme tla” za budućnost
Istraživački tim iz stanice Shapotou, pod vodstvom Zhao Yanga, razvio je tehniku stvaranja krutih sjemenki tla. Miješanjem odabranih sojeva cijanobakterija s finom organskom tvari u šesterokutnim kalupima, stvoreni su blokovi koji su laki za transport i imaju visoku stopu preživljavanja u divljini.
- Ubrzano formiranje biokore u samo 12 mjeseci.
- Otpornost na ekstremne pustinjske uvjete i jake vjetrove.
- Mogućnost masovne primjene bez potrebe za teškom infrastrukturom.
„Ovi blokovi zemlje nisu samo laki za transport, već imaju i vrlo visoku stopu preživljavanja,” objasnio je Zhao Yang za China Science Daily.
Projekt je dio kineske inicijative „Veliki zeleni zid” za borbu protiv dezertifikacije. Regija Ningxia Hui planira u sljedećih pet godina obraditi do 6.667 hektara pustinje ovom metodom. Kako se tehnologija širi na Afriku i Mongoliju, ova neviđena geoženjerska inovacija mogla bi transformirati sušna područja diljem svijeta u plodne oaze.
