Drevna autocesta s četiri trake
Na prvi pogled, to izgleda kao neugledan pojas zemlje koji tiho siječe sjevernu Kinu. No, ispod prašine i grmlja krije se cesta koja je nekada pokretala cijelo carstvo. Kineski arheolozi otkrili su izvanredno dobro očuvan dio carske autoceste stare 2.200 godina – inženjerski podvig toliko ambiciozan da ga se danas opisuje kao pretka moderne autoceste s četiri trake.
Ovo otkriće ponovno skreće pozornost na Qin Straight Road, golemu arterijsku rutu izgrađenu tijekom dinastije Qin, kada je Kina prvi put ujedinjena pod carem Qin Shi Huangom. Na svom vrhuncu, cesta se protezala gotovo 900 kilometara, povezujući carsku prijestolnicu Xianyang s Jiuyuanom u današnjoj Unutarnjoj Mongoliji. Ono što je sada izronilo je dionica od 13 kilometara u provinciji Shaanxi koja nudi rijedak, opipljiv dokaz o tome koliko je drevna kineska infrastruktura uistinu bila napredna.
Inženjerstvo ispred svog vremena
Najavljeno ranije ovog mjeseca nakon opsežnog terenskog rada Instituta za zaštitu i istraživanje kulturne baštine Yulin, nalaz potvrđuje povijesne zapise o izravnoj autocesti sjever-jug izgrađenoj nevjerojatnom brzinom i preciznošću. Dovršena u samo pet godina krajem 3. stoljeća prije Krista, cesta je bila projektirana da siječe planine i ispunjava doline, ignorirajući prirodne prepreke u korist apsolutne linearnosti.
Arheološki nalazi čitaju se kao lekcija iz predindustrijskog inženjerstva. Podloga ceste pokazuje višestruke slojeve zbijene zemlje, ojačane padine izgrađene tehnikama nabijene zemlje i čitave doline ispunjene kako bi se održala ravna površina. S prosječnom širinom od oko 40 metara – koja se na nekim mjestima širi i do 60 – bila je dovoljno široka da primi ono što bismo danas smatrali četverotračnim prometom.
Strateška važnost i nasljeđe
Ravnina rute posebno je upečatljiva. Čak i preko neravnog terena, cesta teče s gotovo geometrijskom preciznošću, naglašavajući opsesiju dinastije Qin učinkovitošću i kontrolom. Ovo nije bila cesta izgrađena za turističko razgledavanje; izgrađena je za brzo premještanje vojske, zaliha i autoriteta. Arheolozi su u blizini otkrili i ostatke malog naselja za koje se vjeruje da je služilo kao kurirska postaja, što ukazuje na to da je cesta bila dio šire administrativne mreže.
Na mnogo načina, ova je cesta funkcionirala kao mobilni pandan Kineskom zidu. Dok je zid činio statičnu obrambenu barijeru, cesta je omogućavala brzo raspoređivanje trupa protiv prijetnji sjevernih nomadskih skupina poput Xiongnua. Danas, više od dva tisućljeća kasnije, Qin Straight Road stoji kao podsjetnik da je ideja o brzom povezivanju na velike udaljenosti daleko starija od asfalta i automobila.
