Gdje žive morske iguane
Morske iguane (Amblyrhynchus cristatus) žive isključivo na otočju Galapagos. One su tamo endemska vrsta, što znači da se prirodno ne mogu naći nigdje drugdje na svijetu. Stručnjaci iz organizacije Galapagos Conservation Trust ističu da je ovo jedini rod guštera na svijetu koji je u potpunosti prilagođen životu u moru.
Po čemu su morske iguane jedinstvene
Osim što su jedini morski gušteri, ove životinje imaju nevjerojatnu sposobnost kretanja između otoka. Iako stručnjaci nisu sigurni koliku točno udaljenost mogu preplivati, zabilježeno je da putuju između otoka udaljenih i do 65 kilometara. Tijekom sezone parenja, ove životinje pokazuju još jednu fascinantnu osobinu – mijenjaju boju. Na otocima Española i Floreana postaju jarko zelene i crvene, zbog čega su ih istraživači prozvali „božićnim iguanama”.
Prehrana i neobičan način izbacivanja soli
Morske iguane hrane se isključivo algama koje rastu na stijenama u moru. Veće jedinke plivaju dalje od obale i koriste snažne pandže kako bi se držale za stijene u snažnim strujama, dok se manje zadržavaju u plićaku. Zbog prehrane u moru, unose veliku količinu soli. Kako bi spriječile stvaranje kristala u nosnicama, morske iguane su razvile jedinstven mehanizam – one doslovno iskihuju sol.
Regulacija temperature i ronjenje
Budući da su hladnokrvne, iguane se noću okupljaju u velike grupe kako bi sačuvale toplinu. Jutro provode sunčajući se dok ne prikupe dovoljno energije za odlazak u hladan ocean. Kada zarone, njihovo se srce usporava za upola u odnosu na normalan ritam, što im omogućuje uštedu energije i duži boravak pod vodom. Nevjerojatno je da morske iguane mogu zadržati dah čak do sat vremena.
Prijetnje opstanku
Odrasle morske iguane rijetko imaju prirodne neprijatelje, no mladi su često meta jastrebova i endemskih zmija. Međutim, najveću opasnost predstavljaju invazivne vrste poput mačaka i pasa koje su na otoke donijeli ljudi. Ove životinje napadaju mlade iguane koje nemaju razvijene obrambene mehanizme protiv kopnenih grabežljivaca. Također, klimatske promjene i zagađenje mikroplastikom postaju sve veći izazov za očuvanje ove vrste koja se već nalazi na Crvenom popisu IUCN-a.
