Zagonetka antirepa komete 3I/Atlas
Ono što najviše intrigira kod komete 3I/Atlas nije sama njezina prisutnost, već ono što se događa u njezinoj neposrednoj blizini. Fotografije snimljene 14. i 15. prosinca otkrila su postojanje gigantskog antirepa.
U astronomiji taj termin obično označava rep prašine koji se, zbog perspektive promatrača, čini usmjerenim prema Suncu. Međutim, u slučaju komete 3I/Atlas, razmjeri ovog fenomena izmiču standardnim modelima.
Antirep duži od udaljenosti do Mjeseca
Najnovije fotografije pokazuju jasan antirep koji se proteže pola milijuna kilometara od jezgre komete 3I/Atlas u smjeru Sunca. Ta je duljina veća od prosječne udaljenosti do Mjeseca (384.400 km). To je rekordna struktura u svakom pogledu; nikada prije nije zabilježen antirep ove veličine kod komete.
Da bi se postigao razmjer od 500.000 km u roku od 45 dana nakon perihela, brzina materije u antirepu mora biti najmanje 130 m/s u odnosu na jezgru komete. Ostaje za istražiti može li se ta brzina održati sublimacijom leda ili je u pitanju, kako ističe Avi Loeb, potisak iz tehnološkog motora.
- Veličina: 500.000 km (duže od udaljenosti Zemlja-Mjesec)
- Brzina materije: Minimalno 130 m/s
- Anomalija: Struktura koja prkosi klasičnim modelima
Led ili izvanzemaljski brod?
Znanstvenik naglašava da nemamo točan popis međuzvjezdanih objekata, uključujući i one tehnološkog podrijetla. Naši najsuvremeniji teleskopi poput PanSTARRS-a ili Rubina mogu detektirati samo objekte veće od 100 metara, što je znatno više od najvećih letjelica koje je čovječanstvo ikada lansiralo.
Loeb predlaže korištenje Loebove klasifikacijske ljestvice (0-10) za procjenu vjerojatnosti otkrivanja tuđih letjelica. Prirodni fenomeni dobivaju razine 0-3, dok su razine 8-10 rezervirane za potvrđene izvanzemaljske sonde. Nadolazeći tjedni i novi podaci pokazat će jesmo li naišli na prirodnu anomaliju ili se naša usamljenost u svemiru upravo bliži kraju.
