Sedamnaest svemirskih misija i deseci zemaljskih teleskopa prikupili su podatke koji će vjerojatno završiti u budućim udžbenicima. Što smo otkrili o posjetitelju izvan našeg planetarnog sustava? Jučer je kometa prošla pored Zemlje na udaljenosti od 269.000.000 kilometara – sada, iz naše perspektive, 3I/ATLAS polako odlazi u međuzvjezdanu tamu. Prije nego što nestane iz vidokruga astronoma, ovaj posljednji val promatranja – od rendgenskih i ultraljubičastih zraka do podataka sondi koje su je prošle u letu – otkriva sliku objekta koji više provocira pitanja nego što daje odgovore.
Kad cijeli svijet gleda u jedno mjesto
Otkriće 3I/ATLAS putem teleskopa ATLAS u Rio Hurtadu u Čileu bio je jedan od onih trenutaka koje astronomi pamte godinama. Objekt je uletio u Sunčev sustav brzinom od 61 km/s, brže nego bilo koji prethodni međuzvjezdani gost. Nije ni čudo što je odmah privukao pozornost znanstvenika iz cijelog svijeta.
Umjesto rivalstva, nastala je globalna, spontana koalicija čiji je jedini cilj bio razumjeti prirodu ovog neobičnog objekta. Od kolovoza do studenog 2025. godine trajao je pravi promatrački maraton:
- James Webb Space Telescope provodio je spektroskopiju u bliskom infracrvenom spektru.
- Hubble je bilježio ultraljubičaste emisije.
- XMM-Newton je mjerio rendgenske zrake čim je kometa izronila iza Sunca.
- Parker Solar Probe, Europa Clipper, SOHO i Solar Orbiter prikupljali su podatke iz cijelog elektromagnetskog spektra.
Rentgensko iznenađenje: Zrake X iz drugog sustava
Jedno od najvećih iznenađenja bila su rendgenska promatranja. 3. prosinca teleskop XMM-Newton pratio je kometu s udaljenosti od oko 283.000.000 km. Instrument EPIC-pn zabilježio je jasno sjajenje u niskim energijama rendgenskog zračenja. Ovaj mehanizam, poznat kao razmjena naboja, događa se kada se solarni vjetar sudari s neutralnim atomima u omotaču komete. Ovo je prvi put u povijesti da smo taj proces uočili kod međuzvjezdanog objekta.
Analiza je pokazala prisutnost ugljika, dušika i kisika, ali je iznenadila veličina rendgenskog haloa: čak 400.000 km. To je ogromna vrijednost za objekt čija je jezgra manja od jednog kilometra. Rendgenske zrake pokazale su se ključnima za informacije o plinovima poput vodika i dušika, koji su praktički nevidljivi optičkim instrumentima.
Europa Clipper i jedinstven pogled na repove
Dok je kometa bila preblizu Suncu za promatranje sa Zemlje, sonda Europa Clipper, koja putuje prema Jupiteru, zauzela je savršenu poziciju. 6. studenog njezin instrument UVS proveo je sedmosatno promatranje s udaljenosti od 164.000.000 km.
Sonda se nalazila na strani komete suprotnoj od Sunca, što je astronomima dalo prvi povijesni pogled na dvostruke repove komete iz sjene. Zabilježeni su tragovi vodika, kisika i prašine, što znači da je kometa neposredno nakon prolaska kroz perihel prolazila kroz razdoblje burnog izbacivanja plina.
JWST i zagonetka ugljičnog dioksida
Promatranja Jamesa Webba u kolovozu izazvala su pravu znanstvenu senzaciju. Kometa je bila izuzetno bogata ugljičnim dioksidom. Omjer CO₂ i vode iznosio je 8:1 – što je nečuveno za komete našeg Sunčevog sustava, gdje su ti omjeri obično 1:1 ili niži. JWST je izmjerio emisiju od 129 kg/s ugljičnog dioksida, što je fascinantno za tako mali objekt.
Najčudnija zagonetka: Ubrzanje bez gravitacije
Jedan od najintrigantnijih elemenata priče o 3I/ATLAS je njezino negravitacijsko ubrzanje. Kometa se kretala brže nego što bi trebala prema samoj gravitaciji Sunca. Kod naših kometa to se objašnjava sublimacijom leda koja djeluje kao raketni motor. Međutim, za 3I/ATLAS fizika je zbunjujuća: istraživanja sugeriraju da bi za takvo ubrzanje bio potreban ugljični monoksid (CO), a ne dioksid koji je JWST detektirao u ogromnim količinama.
Odlazak u vječnu tamu
Povijest 3I/ATLAS školski je primjer moderne astronomije u kojoj nijedan teleskop ne može sam izgraditi cijelu sliku. Svaki je instrument donio dio slagalice – od kemijskog sastava do precizne putanje. Kometa sada brzo gubi sjaj. U ožujku će proći pored Jupitera, a nakon toga će 3I/ATLAS zauvijek nestati u tami. Znanstvenici će godinama analizirati petabajte podataka, no neke tajne, poput njezinog točnog podrijetla, možda će zauvijek ostati skrivene.
