Oživljavanje povijesti: Tko je bila Sofija Kaštelančić?
U fascinantnom spoju arheologije, forenzike i digitalne tehnologije, grupa znanstvenika uspjela je rekonstruirati lice grofice Sofije Kaštelančić, plemkinje koja je živjela prije pola tisućljeća. Njezini posmrtni ostaci pronađeni su u ruševinama pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije na Moslavačkoj gori, poznatom kao Bijela crkva.
Ovaj pothvat nije samo tehničko čudo, već i prvi put da su u Hrvatskoj identificirani ostaci osobe iz srednjeg vijeka čije ime i povijest poznajemo iz pisanih izvora. Glavni autor istraživanja, dr. Mario Novak s Instituta za antropologiju, ističe kako je ovo gotovo detektivski posao koji nam otkriva tajne života najviših slojeva društva kasnosrednjovjekovne Slavonije.
Život obilježen statusom i tragovima vremena
Istraživanje je otkrilo da je Sofija pripadala obitelji di Prata, plemićima iz sjeverne Italije koji su se u Hrvatsku doselili 1420. godine bježeći od Mlečana. Udala se za Nikolu Kaštelančića, sina podbana srednjovjekovne Slavonije, no rano je ostala udovica i nije imala djece. Analiza njezinog kostura pružila je uvid u njezino zdravlje i svakodnevicu:
- Dob i visina: Preminula je u dobi između 40 i 50 godina, a bila je visoka oko 161 cm.
- Zdravstveno stanje: Bolovala je od karijesa i artritisa kralježnice, što je uobičajeno za njezinu dob u tom razdoblju.
- Tajna hoda: Znanstvenici su uočili staru, zaraslu ozljedu desnog skočnog zgloba, zbog koje je grofica vjerojatno primjetno šepala.
Zaboravljeni centar moći na Moslavačkoj gori
Samostan u kojem je Sofija pokopana bio je jedan od najvažnijih vjerskih i političkih centara kontinentalne Hrvatske. Bio je to locus credibilis – mjesto od povjerenja gdje su plemići čuvali svoje najvažnije dokumente. Zbog opasnosti od osmanskih prodora, samostan je napušten u prvoj polovici 16. stoljeća, a njezina grobnica, prekrivena monumentalnom pločom od 800 kilograma, ostala je skrivena stoljećima.
Zahvaljujući suradnji s talijanskim stručnjakom dr. Fabiom Cavallijem, koji je izradio 3D rekonstrukciju na temelju CT snimaka lubanje, danas ponovno možemo pogledati u oči ženi koja je svjedočila turbulentnim vremenima hrvatske povijesti. Sofija Kaštelančić više nije samo ime na kamenom spomeniku, već lice koje nam priča priču o jednoj davnoj epohi.
