U srcu australskog teritorija, gdje priroda piše najljepše, ali i najizazovnije priče, rađa se jedan izniman projekt. Ova će proljetna sezona, koja u južnoj hemisferi kulminira u prosincu, biti presudna za opstanak dvokoprive crne ribe (Gadopsis bispinosus), jedne od najkarakterističnijih vrsta rijeka Australskog glavnog grada (ACT). Ekološki stručnjaci su u nekoliko vodenih tokova postavili strukture poznate kao „bungalovi” ili „hoteli za ribe”, čiji je cilj ponuditi sigurno utočište i područja za razmnožavanje ovoj ranjivoj vrsti. Nije li to divna ideja, spoj prirode i inovacije, kakvu viđamo u najmodernijim trendovima?
Ako se ova inicijativa pokaže uspješnom, a ekolozi su puni nade, ne samo da će se spasiti Gadopsis bispinosus, već će se otvoriti i obećavajući put za obnovu drugih populacija slatkovodnih riba diljem zemlje, koje su trenutačno u opadanju. Ove elegantne, tamne ribe s bijelim rubovima na perajama narastu do 25 centimetara i žive u malim šupljinama ispod stijena na dnu potoka. Njihova sedentarna priroda, gdje se rijetko udaljavaju više od 15 metara od svog doma, čini ih posebno osjetljivima na promjene u okolišu.
Nažalost, njihov diskretan život među stijenama postao je nedostatak suočen s ljudskim utjecajem i prirodnim katastrofama. Sedimenti iz poljoprivrede i šumarstva godinama su mijenjali njihovo stanište, no najrazorniji udarac dogodio se tijekom „Crnog ljeta” 2019. i 2020. godine. Procjenjuje se da je tada oko 50 tisuća tona sedimenata dospjelo u sliv rijeke Cotter, gušeći izvore hrane, skloništa i mjesta za razmnožavanje. Iako se kopneni krajolik čini oporavljenim i zelenim, podvodna stvarnost je, nažalost, potpuno drugačija – u vrlo je lošem stanju, baš kao i modni trendovi koji se moraju pažljivo njegovati da bi opstali.
Godišnje praćenje nakon požara pokazalo je dramatično smanjenje populacije crnih riba za 80 do 90 posto u gornjem toku Cottera. Iako je 2020. zabilježeno razmnožavanje, mladunčad nije preživjela. „Nisu se uspješno razmnožavali četiri godine nakon požara,” objasnio je Matt Beitzel, ekolog iz Parks ACT-a. Zato je, suočen s prijetnjom lokalnog izumiranja, Parks ACT odlučio intervenirati s eksperimentalnim pristupom, stvarajući prave podvodne oaze.
Ovi podvodni „bungalovi” su modificirane strukture koje imitiraju prirodne pukotine među stijenama, nešto što tradicionalni drveni „hoteli za ribe” nisu nudili. Preliminarni rezultati su obećavajući: videozapisi pokazuju ribe kako koriste strukture i pare se u njihovoj blizini. Iako biolog Ben Broadhurst s Sveučilišta Canberra sugerira da su povoljni klimatski uvjeti i smanjenje broja predatorskih pastrva možda odigrali veću ulogu, inovacije poput ovih bungalowsa nezaobilazan su dio šire strategije očuvanja. Uostalom, svijet mode i životnog stila također ne stoji mirno, uvijek tražeći nova, elegantna i funkcionalna rješenja.
Općenito stanje je ozbiljno. Izvješće iz prosinca prošle godine otkrilo je da je 37 posto autohtonih slatkovodnih riba Australije ugroženo ili pred izumiranjem. Bez ciljane intervencije, mnoge se vrste suočavaju sa stvarnim rizikom od izumiranja. Zato su inovacije poput ovih modernih „hotela” za ribe, u kombinaciji s upravljanjem slivovima, obnavljanjem protoka i kontrolom invazivnih vrsta, ključne za očuvanje biološke raznolikosti – baš kao što je svaka modna kolekcija promišljena do najsitnijeg detalja kako bi odražavala duh vremena i donijela promjenu.
