Povratak morskih divova ili poziv u pomoć?
Stoljećima su glavate želve (Caretta caretta) prelazile oceane prateći drevne, milenijske rute. Međutim, taj drevni put danas vodi brojne primjerke prema neočekivanim scenarijima: mediteranskoj obali, a posebno španjolskom litoralu. Ovo područje bilježi nezapamćen porast dolazaka i gniježđenja ovih morskih bića. Ono što bi na prvi pogled mogao biti razlog za slavlje – potencijalni oporavak populacije – zapravo krije neizbježno upozorenje: riječ je o jednom od najjasnijih simptoma ubrzanog napretka klimatskih promjena u regiji.
Fenomen je prestao biti anegdotalan i postao je trend. Samo u regiji Valencije tijekom prošle godine zabilježeno je 16 gnijezda, što je potpuno novi podatak u lokalnim statistikama. Ovom atipičnom migracijskom obrascu pridodaje se i identifikacija hibridne loze kornjača s miješanim genima iz Atlantika i Mediterana, što je odraz „genetske kolonizacije“ potaknute promjenom klime i povezanošću udaljenih mora. Stručnjaci navode kako ova gnijezda pripadaju majkama koje su stigle iz Amerike i očevima rođenim u Grčkoj ili Libiji, što označava nastanak nove populacije koja se trajno nastanjuje u Španjolskoj.
Tajna pijeska: Kako toplina određuje budućnost
Odlučujući faktor iza ovog porasta leži u toplinskoj promjeni mediteranskih plaža. Progresivno zagrijavanje morske površine i pješčanih obala ne određuje samo spremnost kornjača na gniježđenje, već i samu budućnost vrste. Jeste li znali da ključni biološki aspekt proizlazi iz temperature? Spol mladunaca strogo ovisi o temperaturi na kojoj se jaja razvijaju pod pijeskom.
U povijesnim staništima ove vrste, prekomjerna toplina poremetila je ravnotežu rađanja prema velikoj većini ženki, što ugrožava genetsku održivost vrste. Dolazak u zapadni Mediteran stoga je instinktivna potraga za umjerenijom klimom koja može jamčiti veću spolnu raznolikost. U Španjolskoj se ta ravnoteža još uvijek bolje čuva nego u drugim dijelovima Sredozemlja, pretvarajući tamošnju obalu u posljednje biološko utočište pred globalnom ekološkom krizom.
Štit za morske putnike
Širenje gnijezda i uspostavljanje alternativnih migracijskih ruta pokazuju izvanrednu sposobnost prilagodbe ove vrste, ali i razmjer ljudskog utjecaja na ekosustave. Kako bi se kornjače zaštitile, pokrenut je niz strategija:
- Satelitska telemetrija: Uređaji pričvršćeni na oklop više od 18 jedinki omogućuju praćenje složenih putanja i novih reproduktivnih navika.
- Edukacija ribara: Ribari prolaze specifičnu obuku za postupanje s kornjačama koje slučajno završe u mrežama, osiguravajući im veterinarsku skrb prije povratka u more.
- Program LIFE Europske unije: Ovaj program služi kao ključni alat za standardizaciju zaštite u cijelom mediteranskom bazenu.
Uz pomoć nevladinih organizacija poput Xaloc Mar, koordiniraju se ophodnje i kampovi za nadzor gnijezda, čime se osigurava da svako novo leglo ima najveću moguću šansu za preživljavanje u ovim neizvjesnim vremenima.
