Zima je vrijeme obiteljskih okupljanja, božićnih drvaca i novogodišnjih vatrometa. No, za ljubitelje astronomije prosinac donosi još jednu posebnu atrakciju – neobičnog gosta izvan našeg Sunčevog sustava.
Komet 3I/ATLAS, treći međuzvjezdani objekt otkriven u povijesti, upravo putuje kroz kozmička prostranstva i 19. prosinca naći će se najbliže Zemlji. Iako neće sjesti za blagdanski stol, svakako vrijedi rezervirati mjesto za njega u kalendaru promatranja.
Elitno društvo međuzvjezdanih lutalica
Komet je otkriven 1. srpnja pomoću teleskopa ATLAS u Čileu. To je tek treći takav objekt koji posjećuje naš Sunčev sustav, nakon sada već slavnih prethodnika:
- ʻOumuamua (otkrivena 2017. godine)
- Komet Borisov (otkriven 2019. godine)
3I/ATLAS se brzo pridružio ovoj elitnoj skupini međuzvjezdanih putnika. Iako je ljudska mašta nekima sugerirala da bi to mogao biti brod izvanzemaljske civilizacije, astronomi su brzo otklonili sumnje: imamo posla s klasičnim kometom.
Njegova orbita je hiperbolična, što znači da nikada neće biti gravitacijski vezan za Sunce. On prolazi kroz naš sustav poput turista koji posjećuje regiju samo jednom – i više se nikada ovdje neće vratiti.
Komet koji iznenađuje kemijskim sastavom
Od samog početka, 3I/ATLAS budio je ogroman interes. Svemirski teleskop James Webb otkrio je da se njegova koma – plinoviti omotač oko jezgre – sastoji uglavnom od ugljičnog dioksida. Omjer CO₂ prema vodi iznosi čak 8:1, što je vrijednost koja je dosad neviđena među kometima koji kruže oko Sunca.
Uz to dolaze i druge neobičnosti:
- Mijenjanje boje;
- Negravitacijska ubrzanja;
- Tajanstveni anti-rep usmjeren prema Suncu.
Znanstvenici su brzo pronašli prirodna objašnjenja – sublimacija leda i plinova može generirati upravo takve efekte.
Prilika koja se ne propušta: Promatranje iz Hrvatske
Dana 19. prosinca komet će se približiti Zemlji na udaljenost od oko 270 milijuna kilometara. To je gotovo dvostruko dalje nego što je Zemlja udaljena od Sunca, pa komet neće biti spektakularan prizor za slučajne promatrače. Međutim, za znanstvenike je to posljednja prilika da detaljno istraže ovaj objekt prije nego što zauvijek napusti naš Sunčev sustav.
Od studenog se komet pomiče prema sjevernom nebu, postajući dostupan promatračima iz Europe – uključujući i one u Hrvatskoj. Ipak, treba imati na umu: golim okom ga nećemo vidjeti.
Nije vjesnik Djeda Mraza, ali vrijedi truda
Najbolje vrijeme za promatranje je praskozorje, nekoliko sati prije izlaska Sunca. Promatranja će biti moguća sve do proljeća, pa se ne morate žuriti. Prosinačko nebo zna biti ćudljivo, stoga vrijedi 'loviti’ komet ne samo 19. prosinca, već u cijelom razdoblju oko tog datuma. Jedno vedro jutro može biti dovoljno da ugledate ovog međuzvjezdanog putnika.
Ne spremaju se samo amateri na susret s 3I/ATLAS-om. Teleskopi NASA-e, instrumenti ESA-e i projekt Virtual Telescope iz Italije već promatraju komet. U ožujku iduće godine preletjet će u blizini Jupitera, što će pružiti dodatnu priliku za istraživanja. Razmatraju se čak i hrabre misije – jedna od sondi ESA-e mogla bi presjeći rep kometa, prikupljajući neprocjenjive podatke o njegovom sastavu. Bio bi to jedan od najambicioznijih eksperimenata u povijesti istraživanja kometa.
Ako imate mjesto za stolom – ili radije uz teleskop – za takvog putnika, svakako ga vrijedi rezervirati. Sljedeći gost iz dalekih zvijezda mogao bi se pojaviti tek za mnogo godina.
