Stručnjaci koje citira Eatingwell, razne znanstvene studije i FDA ukazuju na to da se ove čestice nalaze u proizvodima za svakodnevnu upotrebu te predlažu jednostavne mjere s ciljem minimiziranja kontakta s njima i brige o zdravlju u dugoročnoj perspektivi.
Nevidljiva prisutnost mikroplastike nadišla je laboratorije i oceane kako bi se udomaćila u predmetima naše svakodnevne upotrebe. Od šalice jutarnje kave do sportske odjeće ili običnog jela s plodovima mora – te sićušne čestice svakodnevno prodiru u našu rutinu. Iako znanost još uvijek istražuje u kojoj mjeri utječu na zdravlje, jedno je sigurno: nalaze se posvuda.
Suočeni s tom situacijom, stručnjaci koje je konzultirao Eatingwell upozoravaju na neočekivane izvore mikroplastike i objašnjavaju kako ograničiti tako raširenu i zabrinjavajuću izloženost.
Što je mikroplastika i kako dospijeva u naš svakodnevni život?
Mikroplastika su fragmenti plastike veličine manje od pet milimetara, koji nastaju uglavnom kao rezultat raspadanja većeg plastičnog otpada. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) izvještava da se te čestice otkrivaju u hrani, kako onoj iz prirodnih izvora, tako i onoj u ambalaži, iako još uvijek nema dovoljno dokaza o jasnoj i neposrednoj prijetnji ljudskom zdravlju.
Kemičar Chris DeArmitt, stručnjak u području polimera, na upit Eatingwella objašnjava da plastika, koja je već sveprisutna, čini čak i dio prašine koju udišemo, stoga je potpune izbjegavanje kontakta s njom nemoguće. Stručnjak naglašava da je prema FDA izloženost minimalna i netoksična, iako znanstvena rasprava ostaje otvorena.
Neka najnovija istraživanja čak sugeriraju moguću vezu između mikroplastike u mozgu i neurodegenerativnih bolesti, no DeArmitt dovodi u pitanje vjerodostojnost tih istraživanja i ističe da službena znanost do sada nije objavila nikakva zdravstvena upozorenja po tom pitanju.
Razne međunarodne organizacije, poput Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), također dokumentiraju širenje mikroplastike i promiču istraživanja o njezinom utjecaju na ekosustave i ljudsko zdravlje. UNEP promiče politike usmjerene na smanjenje zagađenja plastikom i preporučuje jačanje globalnih istraživanja, upozoravajući na izazov koji ti zagađivači predstavljaju.
Neočekivani izvori mikroplastike u svakodnevnom životu
Proizvodi koje smatramo bezopasnima mogu ispuštati iznenađujuće količine mikroplastike, kako navodi Eatingwell:
- Papirnate čaše i ambalaža: Iako se čine ekološki prihvatljivijima, često imaju premaze od plastičnih materijala, poput polietilena, kako bi bili otporni na vlagu. Stručnjaci citirani od strane Eatingwella upozoravaju da toplina potiče migraciju mikroplastike i preporučuju odabir šalica i spremnika za višekratnu upotrebu od nehrđajućeg čelika, stakla ili keramike, posebno za vruće napitke.
- Vrećice čaja: Jedna vrećica može otpustiti čak 11,6 milijardi čestica mikroplastike. Stručnjaci ističu da mnoge vrećice sadrže najlon ili plastične materijale, čak i one koje izgledaju papirnato, te sugeriraju pripremu čajeva u tradicionalnim čajnicima ili s infuzorima (cjedilima) od nehrđajućeg čelika.
- Proizvodi za oralnu higijenu: Neke paste za zube i dalje sadrže plastične mikrokuglice, a korištenje određenih četkica, zubnog konca i implantata također može povećati izloženost. Stručnjaci konzultirani od strane Eatingwella preporučuju alternative bez mikroplastike, poput pasta za zube u tabletama, prahu ili pripravke domaće izrade pod nadzorom profesionalca.
- Plodovi mora: Mikroplastika prisutna u oceanu nakuplja se u morskoj fauni i na taj način dospijeva na stol potrošača. Istraživanje provedeno na obali Pacifika u saveznoj državi Oregon otkrilo je čestice plastike u većini analiziranih uzoraka plodova mora. Osobe koje žele smanjiti svoju izloženost mogu ograničiti konzumaciju i posavjetovati se s profesionalcem.
- Sol: Zagađenje ne pogađa isključivo morsku sol. Stručnjaci konzultirani od strane Eatingwella ističu da ružičasta himalajska sol ima najviši sadržaj mikroplastike među istraženim vrstama. Preporučuje se ograničenje unosa soli i povećanje korištenja začinskog bilja i začina kako bi se smanjio kontakt.
- Odjeća: Mnoga odjeća, posebno ona sportska, sadrži sintetička vlakna poput poliestera, akrila ili najlona. Tijekom pranja ona otpuštaju mikroplastiku koju koža može apsorbirati. Stručnjaci iz Eatingwella sugeriraju provjeru materijala pri kupnji odjeće i odabir prirodnih vlakana kad god je to moguće.
Strategije za smanjenje izloženosti
Iako potpuno eliminiranje mikroplastike nije moguće, stručnjaci su složni da postoje jednostavni načini za minimiziranje kontakta s njom. Male promjene u svakodnevnim navikama mogu učiniti veliku razliku.
- Birajte staklene posude, one od nehrđajućeg čelika ili keramičke umjesto plastičnih.
- Nosite odjeću od prirodnih vlakana (pamuk, vuna, lan).
- Koristite drveni kuhinjski pribor umjesto plastičnog.
- Pažljivo čitajte etikete proizvoda za osobnu higijenu i tražite proizvode bez mikroplastike.
- Ograničite konzumaciju plodova mora i soli koji mogu biti zagađeni.
- Za pripremu kave ili čaja birajte neplastične zaparzivače i filtre.
Utjecaj mikroplastike na ljudsko zdravlje
Utjecaj mikroplastike na ljudsko zdravlje i dalje se intenzivno istražuje. Iako neki znanstveni radovi povezuju ove čestice s raznim bolestima, stručnjaci poput DeArmitta ukazuju na to da je, prema FDA i trenutno dostupnim dokazima, izloženost relativno mala i ne predstavlja poznatu, akutnu prijetnju.
Američka agencija nije izdala nikakva službena upozorenja, ali sugerira nastavak istraživanja i zadržavanje opreza. Uvođenje malih promjena u svakodnevne navike može doprinijeti smanjenju izloženosti i brizi o zdravlju u dugoročnoj perspektivi, dok znanost nastavlja tražiti konačne odgovore.
