Desetljećima je postojala ideja koja se ponavljala u razgovorima, novinskim kolumnama i knjigama za samopomoć: sreća slijedi oblik slova U. Život je počinjao s entuzijazmom, dotaknuo bi dno na sredini puta — negdje između 45. i 50. godine — a zatim bi se ponovno polako uspinjao kako vrijeme prolazi. Međutim, nova studija objavljena u časopisu PLOS ONE tvrdi da je taj model možda zastario. Čini se da se poznata „krivulja sreće” iskrivila.
Danas podaci pokazuju sasvim drugačiji scenarij: mladi ljudi prijavljuju više stresa, tjeskobe i nelagode nego prethodne generacije, dok stariji odrasli ostaju stabilni ili čak zadovoljniji. Drugim riječima, sreća više ne dotiče dno u pedesetima. Štoviše, više niti ne slijedi predvidljivu krivulju.
Krivulja koja je definirala desetljeća istraživanja
Sreća je, baš kao i vremena u kojima živimo, promijenila svoj oblik. Ideja o „krivulji u obliku slova U” rođena je iz brojnih studija provedenih od 2000-ih godina, temeljenih na velikim međunarodnim anketama o subjektivnom blagostanju. Britanski ekonomist David Blanchflower bio je jedan od prvih koji je pokazao da zadovoljstvo životom ima tendenciju pada nakon 30. godine, dostiže najnižu točku između 45. i 50. godine, a zatim ponovno raste prema starosti.
Taj se obrazac činio jasnim i univerzalnim. U različitim zemljama i s različitim metodologijama, ponavljao se isti oblik. O „krizi srednjih godina” govorilo se kao o gotovo biološkom fenomenu. Tvrdilo se da težina odgovornosti, odgoj djece, dugovi ili nedostatak vremena objašnjavaju tu emocionalnu dolinu. A nakon što bi oluja prošla, dolazila je vedrina:
- Manje ambicija, a više prihvaćanja.
- Manje stresa oko svakodnevnih sitnica.
- Veći osjećaj mira i stabilnosti.
Godinama je ta krivulja funkcionirala kao emocionalni kompas, pa čak i utjeha: ako ste bili u četrdesetima i osjećali se izgubljeno, statistika je obećavala da će uskoro biti bolje.
Novi podaci: Zbogom padu u pedesetima
Prema nedavnom radu Blanchflowera i njegovog tima, objavljenom u PLOS ONE 2025. godine, subjektivno blagostanje više ne slijedi klasični oblik slova U koji je obilježio desetljeća istraživanja. Analizirajući podatke više od milijun ljudi u više od 150 zemalja, autori su primijetili fascinantnu promjenu.
Psihološka nelagoda — koja uključuje tjeskobu, tugu i nedostatak svrhe — sada ima tendenciju stalnog smanjenja s godinama, bez onog „povratka” sreće koji se prije bilježio tek nakon 50. godine. Jednostavnije rečeno, današnji mladi ljudi prijavljuju više nesreće nego stariji odrasli.
Studija također pokazuje da se ovaj trend pojačao od 2017. godine:
- Osobe mlađe od 30 godina su skupina čije je blagostanje najviše palo.
- Ovaj pad je posebno izražen kod mladih žena.
- Istraživači to opisuju kao strukturnu promjenu u suvremenom emocionalnom iskustvu.
Ovo je vjerojatno povezano s porastom stresa, nesigurnošću posla, usamljenošću, stalnom izloženosti društvenim mrežama i ekonomskom neizvjesnošću. Nasuprot tome, starije generacije čini se da doživljavaju stabilnije blagostanje. Ne zato što žive u nekoj kasnoj euforiji, već zato što pokazuju veću emocionalnu ravnotežu i manji pritisak da ispune vanjska očekivanja. Rezultat je, zaključuju autori, svijet u kojem sreća više nema oblik krivulje, već linije koja se polako penje s godinama.
Što se zapravo mijenja u našoj percepciji?
Psihologija blagostanja ima jedan fascinantan problem: ona ne mjeri samo emocije, već i percepcije. Ono što svaka generacija smatra „srećom” se mijenja. Ako su današnji mladi odrasli u hiperpovezanom, kompetitivnom i tjeskobnom okruženju, njihova ljestvica zadovoljstva se također transformirala.
„Više se ne radi o tome da su ljudi od 50 godina sretniji”, objašnjava Blanchflower, „već o tome da su mladi danas u lošijem stanju nego prije.” U tom smislu, krivulja ne nestaje – ona se deformira.
Neki stručnjaci također upozoravaju na pristranost transverzalnih studija. Uspoređivanje ljudi različite dobi u istom trenutku nije isto što i praćenje istih ljudi tijekom cijelog života. Ipak, trend je dosljedan: blagostanje mladih opada, dok se ono kod starijih održava ili blago raste.
Kriza se preselila u dvadesete
Promjena nije samo statistička, već i kulturološka. „Kriza srednjih godina” postala je internetski meme, ali čini se da se prava kriza pomaknula u 20-e ili 30-e godine života. Tjeskoba, neizvjesnost i umor spominju se sve ranije u životu.
Ono što je zanimljivo — i daje nadu — jest da stariji odrasli danas pronalaze vrstu blagostanja koja je čvršća. Ne nužno euforična, već stabilna, svjesna i povezana sa stvarnim odnosima. Možda, kako zaključuje studija, sreća više ne slijedi biološku krivulju, već društvenu. A ta krivulja, kao i sve u ovom dobu, mijenja svoj oblik pred našim očima.
