Egipat je ponovno zatražio od Ujedinjenog Kraljevstva povratak kamena iz Rosette, istovremeno odustajući od drugih zahtjeva vezanih za artefakte u britanskim muzejima. „Želimo da nam se vrati kamen iz Rosette jer ga Egipćani nikada nisu vidjeli“, izjavio je Mohamed Ismail Khaled, glavni tajnik Vrhovnog vijeća za starine Egipta, a prenosi The Times.
Zašto je kamen iz Rosette toliko važan?
Kamen iz Rosette, izuzetno značajan arheološki pronalazak, otkriven je 1799. godine od strane francuskih vojnika tijekom Napoleonove kampanje u Egiptu. Nakon francuske kapitulacije 1801. godine, postao je dio artefakata predanih Britancima. Ovaj je kamen postao ključan objekt za dešifriranje drevnih egipatskih hijeroglifa, otvarajući prozor u tisućljeća staru povijest. Njegova jedinstvenost leži u tome što sadrži isti tekst napisan na tri pisma: hijeroglifima, demotskom pismu i starogrčkom, što je omogućilo Jean-Françoisu Champollionu da 1822. godine razriješi misterij egipatskih hijeroglifa.
Stav Egipta: spomenici kao veleposlanici
Mohamed Ismail Khaled naglasio je da Egipat ove spomenike smatra veleposlanicima koji promiču zemlju i njenu bogatu kulturu. „Generacije Egipćana čitale su o njemu i znaju za njegovo postojanje, ali ga nikada nisu vidjele. U Egiptu mnogi ljudi smatraju da bismo trebali zahtijevati njegov povratak, jer je to naše pravo“, dodao je Khaled. Ova izjava odražava duboku želju nacije da ponovno posjeduje svoj kulturni identitet i baštinu, koja je često bila predmetom kolonijalnih zapljene.
Reakcija britanskih muzeja na zahtjeve
Britanski muzeji, s druge strane, ističu svoju otvorenost za suradnju s Egiptom. Glasnogovornik Britanskog muzeja ukazao je na dugogodišnju suradnju s egipatskim Ministarstvom turizma i starina. U izjavi je navedeno da bi se zahtjev za posudbom predmeta iz zbirke razmotrio. Ipak, mnogi kritičari i kulturni aktivisti smatraju da samo posudbe nisu dovoljne i da je trajno vraćanje predmeta pitanje pravednosti i povijesne odgovornosti.
Šira rasprava o povratku artefakata
Egipatske težnje za povratkom drugih vrijednih predmeta, poput reljefa Zodijaka ili poprsja Nefertiti, također su dio šire rasprave o legalnosti stjecanja drevnih blaga od strane zapadnih muzeja. Ova globalna diskusija obuhvaća kompleksna pitanja vlasništva, kolonijalne povijesti, etike muzejskih akvizicija i prava zemalja podrijetla da posjeduju svoju kulturnu baštinu. Riječ je o pokretu koji dobiva sve veći zamah, potičući muzeje diljem svijeta da preispitaju svoje kolekcije.
Predstojeća izložba “Ramses i zlato faraona” u Londonu
Istovremeno, Egipat se priprema za otvaranje izložbe „Ramses i zlato faraona“ u Londonu, gdje će biti izloženo više od 180 jedinstvenih eksponata, uključujući drveni sarkofag Ramzesa II. Mnogi od ovih predmeta bit će prvi put prikazani u Velikoj Britaniji. Ova izložba predstavlja zanimljiv kontrast zahtjevima za povratom, pokazujući spremnost Egipta da dijeli svoju kulturu s globalnom publikom, ali pod vlastitim uvjetima.
