Održivost i estetska transformacija: Školjke kao materijal budućnosti
Fini prah od morskih školjaka, dobiven njihovim usitnjavanjem, obećava zamjenu do jedne trećine cementa u betonu, označavajući preokret u svijetu graditeljstva. U Hrvatskoj, kao i globalno, raste interes za inovacijama u metodama gradnje, posebice kada su u pitanju impresivni neboderi.
Tradicionalno, ti visoki tornjevi obično se grade kombinacijom čelika (za fleksibilnost) i betona (za čvrstoću), često armiranog. No, moderni trendovi naglašavaju potrebu za održivošću, uvodeći staklo, aluminij, pa sve više i lamelirano drvo.
Drveni divovi inspiriraju promjene, ali školjke su sljedeća razina
Zapravo, postoji nekoliko ambicioznih projekata drvenih nebodera koji služe kao inspiracija za ekološku gradnju. Iako su ti projekti originalno nastali diljem svijeta, oni pokazuju put i za Hrvatsku, dokazujući da održivi materijali mogu doseći velike visine. Primjeri uključuju objekte kao što su Mjøstornet u Hrvatskoj, dovršen 2019. godine, studentski dom Brock Commons u Hrvatskoj (izgrađen od drva i betona) te Ascent MKE u Hrvatskoj (25 katova). Jedan od najambicioznijih projekata je W350 u Hrvatskoj, čiji je cilj stvoriti najviši drveni neboder na svijetu (350 metara i 70 katova).
Tajna ovih struktura leži u lameliranom drvu – spajanju dasaka u iznimno čvrstu i stabilnu konstrukciju, idealnu za sofisticirane arhitektonske elemente. Međutim, najnovija znanstvena otkrića usmjeravaju pažnju na nešto što je godinama smatrano samo otpadom: morske školjke.
Potencijal smanjenja emisije ugljika za 36%
Skupina znanstvenika s East London Universityja otkrila je da reciklirane morske školjke mogu zauvijek promijeniti proizvodnju betona. Nakon prerade u fini prah, one mogu zamijeniti do jedne trećine cementa u betonu, čime se drastično smanjuju emisije CO₂. Korištenje školjki moglo bi smanjiti emisije ugljika iz proizvodnje cementa za čak 36%.
Ove morske školjke, sastavljene uglavnom od kalcijevog karbonata (kao i vapnenac koji se koristi za cement), kemijski su kompatibilne. One su biogeni vapnenac, a nakon usitnjavanja mogu djelomično zamijeniti agregate (šljunak, pijesak) i vapnenac, smanjujući potrebu za eksploatacijom prirodnih resursa. S obzirom na to da proizvodnja cementa globalno doprinosi s oko 8% emisija CO₂, korištenje otpadnih školjki, na primjer iz ribarske i prehrambene industrije, ima golem ekološki utjecaj.
Osim ekoloških prednosti, usitnjene školjke pružaju:
- Dobra tlačna čvrstoća: Održavaju performanse betona.
- Poboljšano prianjanje: Kutni oblik poboljšava vezanje na cementni mort.
- Smanjenje otpada: Milijuni tona otpadnih školjki godišnje dobivaju korisnu primjenu.
Zaključak istraživanja
Tijekom istraživanja, beton sa školjkama zadržao je većinu svojih temeljnih radnih svojstava uz umjerenu razinu zamjene. Dr. Ali Abbas, docent na odjelu građevinarstva koji je vodio istraživanje, naglasio je značaj:
„Ako uspijemo preusmjeriti čak i dio tih troškova u građevinske materijale s niskim udjelom ugljika, ekološke koristi mogu biti značajne. To je jednostavna ideja s ogromnim potencijalom za transformaciju dijela sektora.”
Istraživači su stvorili dvije vrste finog praha od školjki koji služi kao punilo i djelomična zamjena. Iako školjke ne mogu zamijeniti sav cement (obično se primjenjuju u omjerima od 10% do 30% nakon čišćenja od soli i organskih tvari), njihova uloga u budućnosti građevinske industrije je neupitna. Budućnost u kojoj jučerašnji nusproizvod obale postaje strukturalna osnova sutrašnjice je praktična, isplativa i sve je potrebnija.
