Razvoj mozga nije linearan, već postoje zasebne faze koje se odvijaju u određenim životnim dobima – proizlazi iz najnovijeg istraživanja. Znanstvenici su točno naznačili kada nastupaju „točke preokreta” i kada se naš mozak mijenja.
Znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge ispitali su četiri tisuće ljudi, a rezultati njihovih istraživanja objavljeni su krajem studenog u prestižnom časopisu Nature Communications. Nakon analize mozgova mapiranih pomoću magnetske rezonancije, utvrdili su da postoje „točke preokreta” u kojima se naši mozgovi mijenjaju. One redom padaju na 9., 32., 66. i 83. godinu života.
Drugim riječima, identificirano je pet glavnih faza razvoja ljudskog mozga, odvojenih s četiri „rekonfiguracije”, odnosno trenutka kada se u mozgu događaju vidljive promjene koje utječu na inteligenciju, osobnost, pamćenje ili regulaciju emocija.
Mozak se mijenja četiri puta
Iz istraživanja proizlazi da prva faza, dječja, traje od rođenja do 9. godine života. Tada dolazi do intenzivnog razvoja mozga, započinju mnogi procesi konsolidacije neuronskih veza te dolazi do brzog rasta sive tvari, odgovorne između ostalog za pamćenje, obradu emocija, kontrolu pokreta tijela, i bijele tvari, odgovorne između ostalog za inteligenciju ili procese učenja.
Međutim, to utječe na učinkovitost našeg mozga – informacijama je u ovoj fazi potrebno više vremena da stignu iz jedne strukture u drugu.
„Znamo da u vrlo ranoj fazi života mozak stvara više veza nego što mu je potrebno, a zatim ih uklanja”, komentira za Washington Post Alexa Mousley, suautorica istraživanja sa Sveučilišta Cambridge. „Nije jasno događa li se to upravo ovdje (utječe li višak veza negativno na učinkovitost), ali potencijalno se upravo to događa”, procjenjuje, objašnjavajući da pad učinkovitosti dječjeg mozga može biti povezan upravo s prioritetom brzog usvajanja novih znanja.
Odraslost tek nakon tridesete
Od 9. godine života mozak ulazi u drugu fazu – sazrijevanje. „Prebacuje se na nove kolosijeke i počinje se reprogramirati kako bi postao učinkovitiji”, opisuje novi prioritet mozga u ovoj fazi Washington Post. Kako primjećuje psihologinja Katie Insel sa Sveučilišta Northwestern, ovo istraživanje nadopunjuje skup radova koji sugeriraju da, iako se općenito „smatra da su 18-godišnjaci ili 21-godišnjaci odrasli”, njihovi mozgovi još uvijek nisu potpuno razvijeni. Etapu povećanja svoje učinkovitosti oni nastavljaju sve do ranih tridesetih godina.
„Odjednom mozak povećava učinkovitost veza, one postaju kraće, zahvaljujući čemu informacije brže stižu s jednog mjesta na drugo”, komentira autorica istraživanja. Te promjene potiču razvoj vještina kao što su:
- Planiranje
- Donošenje odluka
- Poboljšanje kognitivnih sposobnosti (npr. radno pamćenje)
Znanstvenici naglašavaju da nas tako dugotrajan razvoj ljudskog mozga u ovoj fazi razlikuje od životinja i vjerojatno omogućuje stvaranje složenijih veza u mozgu.
Stabilizacija i odrasla dob
Sljedeća „točka preokreta” je otprilike 32. godina života, u kojoj mozak ulazi u fazu odraslosti – najdužu, jer traje čak tri desetljeća. „Čini se da je to razdoblje relativne stabilnosti”, komentira za WaPo Alexa Mousley. U ovoj fazi promjene u topologiji mozga manje su dramatične nego u prethodnim fazama, dolazi do stabilizacije u pogledu naše inteligencije, ponašanja ili osobnosti. Kako ističe autorica istraživanja, veze između područja mozga u ovom dobnom rasponu ipak postupno gube na učinkovitosti.
„Nije jasno što točno pokreće ovu promjenu, ali ulazak u četvrto desetljeće života povezan je s mnogim različitim, bitnim promjenama u načinu života, na primjer s imanjem djece ili smirivanjem, pa to može igrati ulogu”, komentira Mosley za New Scientist.
Starenje mozga
Sljedeća faza razvoja mozga obično počinje u dobi od 66 godina i nazvana je ranim starenjem. Ova faza karakterizira ubrzanje nestajanja neuronskih veza. To je vjerojatno povezano s degeneracijom bijele tvari, komentira Mousley. U ovoj fazi veze između neurona u istom području mozga čine se stabilnijima nego između neurona u različitim područjima.
Što to znači za nas?
Određenim regijama mozga lakše je komunicirati međusobno u malim, kompaktnim grupama, ali teže unutar cijelog sustava – što se, kako ističe Mousley, povezuje s pojavom demencije ili hipertenzije u ovoj fazi. Međutim, postoji i pozitivna informacija: osobe nakon šezdesete bolje se nose s regulacijom emocija i mudrije su – na što skreće pozornost Katie Insel.
Posljednja „točka preokreta” za naš mozak nastupa oko 83. godine života i započinje fazu nazvanu „kasno starenje”. Tada dolazi do posljednje „rekonfiguracije”, a neka područja u mozgu postaju važnija od ostatka, dok napreduje pad neuronskih veza. Slabe i veze između pojedinih područja mozga. Ova je faza, međutim, najslabije opisana u istraživanjima.
Etape razvoja mozga kroz cijeli život
Kako komentira WaPo, riječ „razvoj” često se povezuje s djetinjstvom ili razdobljem sazrijevanja, ali nova istraživanja pokazuju da u slučaju mozga do toga dolazi tijekom cijelog života. „Gledajući unatrag, mnogi od nas osjećaju da je naš život karakteriziran različitim fazama. Ispostavlja se da i mozgovi prolaze kroz te faze”, zaključuje u razgovoru za Guardian prof. Duncan Astle, glavni autor istraživanja.
