Maštanje o životu na Crvenom planetu postalo je dio popularne kulture, no stvarnost koju opisuju znanstvenici daleko je od holivudskih filmova. Dr. Anna Łosiak, priznata geologinja iz Instituta geoloških znanosti PAN, razbija iluzije o Marsu kao o „rezervnoj planeti” i podsjeća nas na opasnosti koje vrebaju iz dubina svemira.
Svakodnevno bombardiranje iz svemira
Vjerojatno niste znali da se naša planeta svakodnevno suočava s pravom kišom iz svemira. Prema riječima dr. Łosiak, svakog dana na Zemlju padne gotovo sto tona izvanzemaljske materije. Srećom, većina tih čestica nije veća od zrna pijeska i bezopasno sagori u našoj atmosferi, stvarajući prizore koje nazivamo zvijezdama padalicama.
Ipak, značajni udari događaju se češće nego što mislimo – otprilike jednom u nekoliko desetljeća ili stotina godina. Čak i relativno male asteroidne stijene mogu izazvati dramatične posljedice na površini Zemlje.
Slučaj Čeljabinsk: Snaga male stijene
Da bismo razumjeli moć svemira, ne moramo gledati u daleku prošlost dinosaura. Godine 2013. iznad Čeljabinska u Rusiji eksplodirao je asteroid promjera samo 20 metara. Iako je bio veličine običnog autobusa, energija oslobođena pri eksploziji bila je jednaka snazi 30 atomskih bombi bačenih na Hirošimu.
Udarni val te eksplozije izbio je prozore na sedam tisuća zgrada i ozlijedio više od 1500 ljudi. Zamislite što bi se dogodilo da je stijena bila tek dvostruko veća. Upravo zbog toga, proučavanje kratera na Zemlji ključno je za razumijevanje budućih prijetnji.
Zašto Mars nije idealno utočište?
Kada se postavi pitanje o kolonizaciji Marsa, dr. Łosiak nudi otrježnjujući odgovor. Mars nije samo dalek; on je neprijateljski nastrojen prema životu kakav poznajemo. Njegova površina je toksična, hladna i suha pustinja.
Postoji nekoliko ključnih prepreka koje bi život na Marsu učinile gotovo nemogućim:
- Ekstremna hladnoća: Prosječna temperatura iznosi oko -60 stupnjeva Celzija, što zahtijeva nevjerojatne količine energije za grijanje.
- Toksično tlo: Marsovska prašina sadrži perklorate, spojeve koji su izrazito otrovni za ljudski organizam.
- Nedostatak atmosfere: Bez zaštitnog magnetskog polja i guste atmosfere, površina je izložena smrtonosnom kozmičkom zračenju.
Umjesto da sanjamo o bijegu na Mars, znanstvenici nas podsjećaju da je naša primarna zadaća čuvati i razumjeti Zemlju, jedini planet koji nas aktivno štiti od surove realnosti svemirskog prostranstva.
