Međunarodni istraživački tim naišao je na nešto što pokazuje koliko se iznenađenja može skrivati na mjestima gdje vlada apsolutni mrak i pritisak sposoban zdrobiti čelik. Tijekom ekspedicije Ocean Census Arctic Deep–EXTREME24 na grebenu Molloy, znanstvenici su ugledali nešto nevjerojatno: ogromne perjanice plina, tragove drevne nafte i ekosustave koji vrve životom tamo gdje se očekivala samo sterilna, geološka pustoš.
Geološki fenomen na rekordnim dubinama
Novootkriveni sustav, nazvan Freya Hydrate Mounds, nalazi se na do sada nezabilježenoj dubini od 3640 metara. To je gotovo dva kilometra dublje od prethodnog rekordera. Ovi humci nisu uspavane formacije, već aktivne strukture iz kojih neprestano izlazi metan. Stupci mjehurića koji nastaju toliko su snažni da prelaze više od 3300 metara vodenog stupca, završavajući svoj put samo 300 metara ispod površine oceana.
Ovo otkriće ponovno ispisuje udžbenike o arktičkim dubokomorskim ekosustavima i ciklusu ugljika. Znanstvenici su pronašli ultraduboki sustav koji je istovremeno geološki dinamičan i biološki bogat, što ima velike implikacije za bioraznolikost i klimatske procese.
Izotopna istraživanja otkrila su da oslobođeni plin ima termogeno podrijetlo. Analiza uzoraka ukazala je na prisutnost nafte koja potječe iz matičnih stijena iz razdoblja miocena, starosti između 5 i 23 milijuna godina. To je dokaz nevjerojatno dugog i složenog putovanja ugljikovodika kroz geološka razdoblja.
Život u mraku i pod golemim pritiskom
Unatoč ekstremnim uvjetima, na hidratima cvjeta život. Razvila se zajednica kemosintetskih organizama koji energiju ne crpe iz sunca, već iz kemijskih reakcija. Znanstvenici su identificirali:
- Specijalizirane cjevaste crve koji tvore guste kolonije.
- Dubokomorske puževe prilagođene visokom tlaku.
- Rakove amfipode koji se kreću oko izvora plina.
Zanimljivo je da je sastav ove faune zapanjujuće sličan onome koji poznajemo s arktičkih hidrotermalnih izvora. To sugerira postojanje ranije nepoznatih veza između različitih, izoliranih staništa na oceanskom dnu. Ova povezanost može biti ključna za preživljavanje cijelih vrsta u uvjetima promjena u okolišu.
Klimatska važnost i prijetnja eksploatacije
Plinski hidrati jedan su od najvećih rezervoara ugljika na Zemlji. Procjenjuje se da se u njima može skrivati od 500 do 2500 gigatona ovog elementa. Oslobođeni metan snažan je staklenički plin, zbog čega je razumijevanje stabilnosti ovih ležišta u klimi koja se zagrijava goruće pitanje za znanost.
Otkriće dolazi u ključnom trenutku jer Arktik postaje područje rastućih gospodarskih ambicija. Neke su zemlje već otvorile nova područja za moguću eksploataciju sirovina, što predstavlja izravnu prijetnju ovim jedinstvenim ekosustavima. Međunarodne obveze o zaštiti bioraznolikosti stoje u suprotnosti s planovima rudarenja u ovako osjetljivim područjima. Svako uplitanje u morsko dno bez detaljnog poznavanja ovih staništa riskantna je igra koja može završiti nepovratnim gubicima.
