Osim opsežnih promjena koje su već stupile na snagu 1. siječnja, država aktivno priprema novi val zakonskih izmjena koje bi se u proceduri trebale naći tijekom 2026. godine. Među najvažnijim najavama ističe se novi Zakon o registru birača, čiji je osnovni cilj pojednostaviti proces glasanja te napokon ukloniti dugogodišnje nejasnoće vezane uz biračke evidencije.
Prema ažuriranom Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 2026. godinu, koji je upućen u javnu raspravu, Ministarstvo planira rad na čak 25 zakona u idućoj godini.
Ukida se zbunjujuća razlika između registra i popisa birača
U zadnjem tromjesečju 2026. godine u proceduru bi trebao biti upućen Prijedlog zakona o registru birača. Jedan od ključnih ciljeva ovog zakona je ukidanje razlike između registra birača i popisa birača. Kako navode iz Ministarstva, postojanje dviju različitih kategorija već godinama uzrokuje zbunjenost i nerazumijevanje među građanima.
Trenutačno stanje je takvo da su u registar birača upisani svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina. S druge strane, popis birača izrađuje se posebno za svake izbore, i to tek nakon zatvaranja registra – točno 10 dana prije održavanja izbora.
Ovisno o vrsti izbora, popis birača trenutno uključuje:
- Birače s prebivalištem u Hrvatskoj i važećom osobnom iskaznicom.
- Birače privremeno upisane izvan mjesta prebivališta.
- Birače s potvrdom za glasanje izvan mjesta prebivališta.
- Prethodno i aktivno registrirane birače bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.
Problem „plave potvrde” i administrativne prepreke
Ministarstvo posebno ističe problem birača koji se na dan izbora ne nalaze na popisu jer nemaju važeću osobnu iskaznicu. Takvi građani su do sada bili upućivani na ishođenje takozvane plave potvrde, dodatnog administrativnog dokumenta bez kojeg nisu mogli pristupiti glasanju.
Ova praksa uvedena je još 2012. godine s namjerom poticanja građana na posjedovanje važećih osobnih iskaznica. Međutim, Ministarstvo sada priznaje da ta mjera nije postigla željeni učinak. Štoviše, taj dodatni administrativni korak često odvraća građane od izlaska na izbore, stvarajući nepotrebnu barijeru u ostvarivanju biračkog prava.
Rješavanje statusa 130.000 birača s nepoznatom adresom
Novim zakonom planira se i detaljno uređenje podataka o biračima s nepoznatim prebivalištem u inozemstvu. Riječ je o osobama koje su odjavile prebivalište u Hrvatskoj ili čija točna adresa u inozemstvu nije poznata, pa su u službenim evidencijama označeni državom prebivališta „nepoznato”.
Tijekom godina, broj takvih slučajeva se znatno povećao te danas premašuje brojku od 130.000 osoba. To dodatno opterećuje sustav i stvara značajne probleme u vođenju točnih i ažurnih evidencija.
Također, Zakon o registru birača morat će se uskladiti s ukidanjem matičnog broja građana (MBG). Naime, Zakon o prestanku važenja Zakona o MBG-u stupio je na snagu još u veljači 2023., ali ga registar birača i dalje formalno sadrži, što zahtijeva tehničku i pravnu prilagodbu.
Promjene u zatvorskom sustavu i strože kazne za djela protiv okoliša
Osim izbornog zakonodavstva, Ministarstvo u 2026. godini planira i niz zakona vezanih uz reformu zatvorskog i kaznenopravnog sustava. Planirani raspored donošenja zakona izgleda ovako:
- U prvom tromjesečju: Zakon o pravosudnoj policiji i Zakon o zatvorskom sustavu.
- Do kraja godine: Izmjene Zakona o izvršavanju kazne zatvora.
Cilj ovih izmjena je jasnije definirati organizaciju rada zatvorskog sustava, prava i obveze službenika te same postupke izvršavanja kazni.
Nadalje, planirane su i značajne izmjene Kaznenog zakona, dijelom zbog nužnog usklađivanja s europskim direktivama. U trećem tromjesečju 2026. predviđene su izmjene vezane uz oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima te prošireno oduzimanje imovinske koristi.
U prvom tromjesečju dodatno će se revidirati kaznena djela protiv okoliša, uz uvođenje strožih sankcija i jaču kaznenopravnu zaštitu. To je u skladu s EU direktivom o zaštiti okoliša putem kaznenog prava, što će posljedično utjecati i na izmjene Zakona o kaznenom postupku te Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
