Priča o podrijetlu starog Egipta ponovno je napisana nakon što su znanstvenici predstavili novu kronologiju njegovog najmoćnijeg razdoblja. Ovo je trenutak koji mijenja udžbenike povijesti i naše razumijevanje razvoja jedne od najvećih civilizacija svijeta.
Novo istraživanje značajno proširuje znanstveno razumijevanje antičkog svijeta. Konkretno, ovo otkriće prepisalo je kronologiju ranih egipatskih dinastija, smještajući nastanak slavnog Novog kraljevstva gotovo stoljeće kasnije nego što se ranije vjerovalo.
Nova kronologija zlatnog doba
Novo kraljevstvo, koje je postojalo otprilike od 1550. do 1070. godine prije Krista, smatralo se vrhuncem moći, bogatstva i teritorijalne ekspanzije Egipta. To je bila era slavnih faraona poput Tutankamona i Ramzesa.
Ovo razdoblje započelo je s 18. dinastijom, koju je osnovao faraon Ahmose I., vladar koji je ujedinio Egipat nakon dugog razdoblja razdrobljenosti i kaosa. Međutim, znanstvenici su sada utvrdili ključnu činjenicu: snažna erupcija vulkana Santorini dogodila se prije vladavine Ahmosea.
To znači da su 18. dinastija i samo Novo kraljevstvo nastali kasnije nego što se dosad smatralo. Do sada su povjesničari pretpostavljali da se erupcija mogla poklopiti s ranim razdobljem Novog kraljevstva, a neki su istraživači čak pokušavali povezati taj kataklizmički događaj s konkretnim faraonima, uključujući Hatšepsut, Tutmozisa III. ili samog Ahmosea I.
Znanstveni proboj pomoću radiougljika
Ovaj povijesni proboj dogodio se zahvaljujući preciznom radiougljičnom datiranju egipatskih artefakata iz 17. i početka 18. dinastije. Istraživači su proveli detaljnu analizu specifičnih predmeta:
- Glinene opeke s utisnutim imenom faraona Ahmosea.
- Lanene pogrebne tkanine.
- Drvene pogrebne figure, poznate kao šabti.
Svi ovi predmeti bili su izravno povezani s poznatim faraonima i njihovim hramovima. Budući da su ti objekti vezani uz konkretan povijesni kontekst, njihova starost daje pouzdanu sliku o tom periodu. Istraživanje nedvojbeno pokazuje da je erupcija prethodila ovim artefaktima, što mijenja predodžbu povjesničara o usponu najmoćnijeg razdoblja Egipta.
Vulkan Tera i Drugi prijelazni period
Vulkan Tera (Santorini) više je puta eruptirao, ali najpoznatija i najrazornija erupcija dogodila se u kasnom minojskom razdoblju, otprilike između 1600. i 1480. godine prije Krista.
Tradicionalno se erupcija na Teri povezivala s 18. dinastijom Egipta, a znanstvenici su je koristili kao približan orijentir za datiranje događaja ranog Novog kraljevstva. Međutim, nova radiougljična analiza pokazala je da se erupcija dogodila ranije, u takozvanom Drugom prijelaznom razdoblju, prije potpunog ponovnog ujedinjenja Egipta pod vlašću Ahmosea.
To znači da su prethodne pretpostavke, koje su povezivale erupciju izravno s ranim Novim kraljevstvom, bile netočne. Istraživači sa Sveučilišta Ben-Gurion u Negevu i Sveučilišta Groningen istaknuli su važnost ovog otkrića:
„Ovo istraživanje po prvi put provodi izravnu radiougljičnu usporedbu erupcije vulkana Tera s egipatskim artefaktima ovog prijelaznog razdoblja. To nam omogućuje da po prvi put koreliramo jedan od najdramatičnijih prirodnih događaja u istočnom Sredozemlju s povijesnom kronologijom Egipta.”
Promjena u razumijevanju antičkog svijeta
Znanstvenici su dodali da dobiveni rezultati značajno proširuju naše razumijevanje antičkog svijeta. Saznanjem da se erupcija dogodila ranije nego što se mislilo, povjesničari i arheolozi sada moraju revidirati kulturne i trgovačke interakcije između Egipta, Krete i drugih sredozemnih regija.
Ovo obuhvaća sve aspekte života, od premještanja robe i ideja do migracija uzrokovanih prirodnim katastrofama. Kako je istaknuo vodeći autor istraživanja Hendrik J. Bruins, zaključci sugeriraju da je Drugi prijelazni period trajao znatno duže nego što se pretpostavljalo, a Novo kraljevstvo počelo kasnije.
Iako je korekcija u godinama možda mala, ona ima veliko povijesno značenje. Ponovno ujedinjenje Egipta pod Ahmoseom označava kritičnu prekretnicu, a promjena datuma njegovog ostvarenja mijenja razumijevanje političkih i kulturnih transformacija koje su dovele do stvaranja moćnog Egipatskog Carstva.
Tajanstvene praznine u piramidama
Uz ova otkrića o kronologiji, svijet egiptologije nedavno su potresle i druge vijesti. Tajanstvene „praznine” u jednoj od piramida u Gizi zapanjile su znanstvenike. Istraživači su koristili visokotehnološke neinvazivne metode skeniranja kako bi zavirili iza povijesnih blokova piramide.
Kao rezultat toga, uočili su dvije skrivene anomalije ispunjene zrakom. Znanstvenici vjeruju da one ukazuju na postojanje skrivenog ulaza ili komore koju do sada nitko nije uspio otkriti, što dokazuje da Stari Egipat još uvijek krije mnoge tajne.
